Ukrajina ima snažnog i bezuslovnog partnera u Varšavi od trenutka kad su ruski tenkovi prešli ukrajinsku granicu u februaru 2022. godine!
Članica EU, koja je stekla status ksenofobične države jer nije željela da primi migrante, preko noći je otvorila svoje granice i prihvatila više od četiri miliona ukrajinskih izbjeglica bez pogovora. Varšava je istovremeno drastično ojačala sopstvene odbrambene kapacitete i postala jedna od najnaoružanijih i strateški najvažnijih članica NATO.
Analiza predloga sporazuma o kome su Kijev i Moskva pregovarali na dosadašnja tri mirovna sastanka potvrđuje da je Varšava lobirala za ukrajinske interese u ključnim trenucima čak i kada je trebalo da zauzme oštriji stav prema Njemačkoj i Francuskoj kao motorima evropske unutrašnje i spoljne politike.
Dokumenta, koja je ekskluzivno objavio američki list, pokazala su da je poljski predsjednik Andžej Duda strahovao da bi osovina Berlin-Pariz mogla da izvrši pritisak na Ukrajinu da prihvati uslove mira po kojima bi de facto pristala na jednostrano razoružanje i dobar dio okupirane teritorije pokloni Rusiji.
"Ko bi od vas ovo potpisao" pitao je Duda lidere NATO zemalja okupljene na sastanku u Briselu 24. marta 2002. godine.
Galama, koja je nastala za okruglim stolom, potvrdila je da je njegova procjena tačna.
Ruski pregovarački tim, podsjetimo, zahtijevao je ukidanje svih sankcija uvedenih 2014. godine, kad je Krim anektiran, ali i priznanje tog strateški važnog poluostrva i mineralima bogatog Donbasa kao dela Rusije. Takođe su zahtijevali od Kijeva da odustane od evroatlantskih snova i svede nacionalnu odbranu na nizak nivo.
"Ovaj rat nije samo surov i pun zločina protiv čovječnosti već je i imperijalistički u svojoj srži. Kremlj želi da potčini Ukrajince i da ih učini svojim slugama. Želi da iskoristi ukrajinske resurse za svoje potrebe odnosno uništi njihovu kulturu i oduzme im pravo da sami biraju svoju budućnost" rekao je nedavno poljski predsjednik Duda u govoru na dvodnevnom mirovnom samitu u švajcarskim Alpima koji je održan ovog vikenda.
Duda nije birao riječi.
"Za razliku od drugih evropskih zemalja, Rusija nikada nije prošla kroz svoju dekolonizacionu katarzu, već ostaje jedan od poslednjih zatvora naroda na svijetu" - oštro je zaključio Duda i naglasio da bi Kijev trebalo da dobije poziv za članstvo u NATO već u julu na samitu u Vašingtonu.
Poljski predsjednik navodi da je svjestan da bi Ukrajina mogla da postane punopravna članica NATO tek kad formalno okonča rat sa Rusijom jer bi u suprotnom zbog famoznog člana 5 ugrozila bezbjednost svih preostalih članica Alijanse.
Dudina podrška Ukrajini imala je i svoje izazove.
Poljski predsjednik se našao na udaru kritika nakon što je nedavno izjavio da ni sam više nije siguran koliko ima smisla vraćati Krim Ukrajini jer je poluostrvo, istorijski gledano, uglavnom bilo pod ruskom kontrolom.
Kijev je bio šokiran izjavom dok je šef diplomatije Radoslav Sikorsk odmah pokušao da djelimično amortizuje nastalu štetu ističući da Varšava priznaje nezavisnost Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama.
Duda je ranije izjavio, podsjetimo, da je njegova zemlja "spremna" da dočeka nuklearno oružje na svojoj teritoriji kako bi NATO ojačao svoje istočno krilo.