Danas počinje dvodnevni mirovni samit o Ukrajini koji će se održati u ljetovalištu Burgenštok iznad jezera Lucern. Na ovoj međunarodnoj konferenciji prisustvovaće desetine svjetskih lidera kao i hiljade vojnika.
Više od 90 zemalja i globalnih institucija prisustvovaće događaju koji ima za cilj da razgovara o osnovnim principima za okončanje sukoba u Ukrajini.
Švajcarci se nadaju da bi ovaj samit mogao da proizvede prve privremene skice za mirovni proces, nekih 28 mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. To je najveći skup za Ukrajinu od početka rata.
Ali s obzirom da se ključni igrači poput Kine drže po strani, a ruski predsjednik Vladimir Putin postavlja novi ultimatum, zahtjevajući kapitulaciju Ukrajine nazivajući to mirovnim prijedlogom, očekivanja značajnog napretka su mala.
Rusija nije pozvana.
Za Ukrajinu, sama činjenica da se ovaj sastanak održava je pozitivna. Političari u Kijevu pozdravljaju svakog potvrđenog učesnika kao gest podrške. Za njih, veliki samit treba da dokaže Moskvi da svet stoji na strani Ukrajine i međunarodnog prava.
"Važno je uspostaviti politički i pravni okvir za budući mir. Da se pokaže da se mir može postići samo u okviru 10 tačaka koje je postavio Zelenski", navodi iz Kijeva ukrajinski poslanik Oleksandr Merežko. "To uključuje teritorijalni integritet Ukrajine i njen suverenitet."
On misli na formulu mira koju je krajem 2022. izneo ukrajinski predsjednik, a koja insistira na prinudi Rusije da vrati svu okupiranu zemlju.
Ukrajina sada želi da okupi što više zemalja iza svoje formule, vršeći psihološki pritisak na Rusiju da prihvati takve uslove, ukoliko dođe do te faze.
Trenutno, to izgleda malo vjerovatno.
Ovaj samit je prvi put razmatran kada je situacija na frontu izgledala obećavajuće za Kijev, ali od tada se dinamika promijenila.
Sem Grin iz Centra za analizu evropske politike ukazuje na značajan dio američkog spoljnopolitičkog establišmenta koji veruje da bi Ukrajina trebalo da smanji svoje gubitke, kao i na porast podrške u Evropi desničarskim partijama koje su više naklonjene Moskvi.
"Mislim da je jedna stvar koju ovaj događaj treba da uradi, jeste da podstakne podršku iza ukrajinske vizije prihvatljivog ishoda", kaže profesor Grin.
Američki predsjednik Džo Bajden neće uživo prisustvovati, a ova odluka je uznemirila predsjednika Ukrajine Zelenskog. Pokušaji da se ključne zemlje sa Globalnog juga,a ne instinktivni saveznici Ukrajine, pridruže, bili su samo djelimično uspješni.
Indija, Brazil i Kina ili se neće pojaviti ili će poslati predstavnike niskog nivoa.
Ruski zvaničnici su okarakterisali ovaj događaj kao beznačajan.
"To je bezvrijedno", smatra ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Moskva gura svoje saveznike da bojkotuju samit.
"To je minus", priznaje Oleksandar Merežko.
"Izgleda da je Kina odlučila da neograničeno podrži svog strateškog partnera, Rusiju, a ne mirovni proces: agresora, a ne mir."
Uoči samita, Vladimir Putin je juče izneo svoje mirovne predloge za prekid rata koji ukazuju na kapitulaciju Kijeva.
Između ostalog, Putin zahteva od Ukrajine da preda sva četiri regiona za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala, uključujući oblasti koje ostaju pod kontrolom Kijeva.
Na samitu će se raspravljati o najmanje tri sporne tačke: pitanjima nuklearne bezbjednosti, snabdijevanja hranom na globalnim tržištima i vraćanja otete ukrajinske djece i zatvorenika kući.
Ukrajina, kao i Rusija, nije spremna da odustane od borbe.