Svijet

KO JE KLAUDIJA, PRVA ŽENA PREDSJEDNICA MEKSIKA?

Autor Jana Desovski

Ko je Klaudija Šejnbaum koja je postala predsjednica Meksika?

Izvor: Tischler Carlos/Eyepix/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Klaudija Šejnbaum izabrana je za predsjednicu Meksika i time je ostvarila istorijski uspjeh, postavši prva žena na čelu države. Ona je bivša gradonačelnica Meksiko Sitija i veliki saveznik odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora. Šejnbaumovu, naučnicu koja vodi porijeklo sa Balkana, sada očekuju brojni izazovi kada je riječ o organizovanom kriminalu i nasilju u zemlji, koje je obilježilo i čitav izborni proces.

Šejnbaumova je nakon izbora obećala kontinuitet, rekavši da će nastaviti da jača uspjehe koje je postigao Lopez Obrador, dalje nadograđujući programe socijalne zaštite koji su odlazećeg predsjednika učinili veoma popularnim.

Istorijski rezultat

Prije kandidovanja na predsedničkim izborima, Šejnbaumova je bila gradonačelnica Meksiko Sitija, što je jedna od najuticajnijih političkih pozicija u zemlji, za koju se smatra da otvara put za predsedničku funkciju. Ovi izbori, na kojima je Šejnbaumova pobijedila Čočitlu Galvez, predstavljaju veliku prekretnicu za žene u Meksiku.

Klaudija Šejnbaum (61) aktivno je vodila kampanju prethodnih mjeseci i putovala u mnoge djelove Meksika, kako bi izložila svoj program. Ona je rođena u emigrantskoj jevrejskoj porodici, njen otac je pobjegao iz Litvanije, a majka iz Bugarske 1940. godine, kako bi izbegli Holokaust. Njena majka Eni Pardo Semo je biolog, a otac Karlos Šejnbaum Joselevic hemijski inženjer. Šejnbaumova je i sama naučnica sa doktoratom u oblasti energetskog inženjerstva. Studirala je fiziku, doktorirala energetiku i napisala više od 100 radova o energetici, kao i dvije knjige o energetici, životnoj sredini i održivom razvoju.

Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC) pri Ujedinjenim nacijama u oblasti energetike i industrije pridružila se 2007. godine, kao koautor na temu "Ublažavanje klimatskih promjena" za Četvrti izvještaj o procjeni IPCC. Grupa je te godine dobila Nobelovu nagradu za mir. Ona je 2013. bila koautor Petog izvještaja o procjeni IPCC zajedno sa 11 drugih stručnjaka iz oblasti industrije.

Predstojeći izazovi

Predizbornu kampanju su obilježili napadi u kojima je ubijeno više lokalnih kandidata, a same izbore obilježilo je i nasilje u gradu Kojomeapan u saveznoj državi Puebla, gdje je ubijena jedna osoba.

Stalno visoki nivoi nasilja u Meksiku biće jedan od njenih najneposrednijih izazova nakon što Šejnbaumova preuzme dužnost 1. oktobra. U kampanji je rekla samo da će proširiti paravojnu Nacionalnu gardu koju je stvorio Lopez Obrador i nastaviti njegovu strategiju, ciljajući na "društvene bolesti koje mlade Meksikance čine lakom metom za regrutacije od strane kartela". Stopa ubistava u Meksiku je među najvišima na svijetu, a više od 100.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo u zemlji. Takođe je i dalje opasno mjesto za žene, sa nevjerovatnim stopama femicida u regionu.

Izvor: Carlos Santiago/ Eyepix Group / Zuma Press / Profimedia

Šejnbaumova će, stoga, morati brzo da reaguje po pitanjima organizovanog kriminala i bezbjednosti u Meksiku, rekao je Vil Friman, saradnik za studije Latinske Amerike u Savetu za spoljnopolitičke odnose. Kada je riječ o odnosima sa sjevernim susjedom Meksika, Sjedinjenim Ameeričkim Državama, koji nisu bili na zavidnom nivou za vrijeme njenog prethodnika na funkciji, Šejnbaumova je rekla da će osigurati da postoji "odnos prijateljstva, međusobnog poštovanja i jednakosti".

Govoreći o velikom broju državljana Meksika koji žive i rade u SAD, ona je obećala da će "uvijek braniti Meksikance koji su sa druge strane granice". Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika su patili zbog Lopeza Obradora, koji je na vlasti od 2018. godine. Imajući u vidu da je Lopez Obrador njen mentor, ne očekuje se velika promjena u politici Meksika.

Težak mandat

Kada je Klaudija Šejnbaum obavljala funkciju gradonačelnice Meksiko sitija, Partija nacionalne akcije optužila ju je da je kriva za urušavanje osnovne škole "Enrike Rebsamen" u zemljotresu koji je pogodio zemlju, u kom je poginulo 19 djece i sedmoro odraslih. Institut za administartivnu verifikaciju donio je odluku da je zgrada škole premašila dozvoljeni nivo gradnje.

Još jedna tragedija obeležila je gradonačelnički mandat novoizabrane predsjednice Meksika. Oko 10 uveče 3. maja 2021, srušio se dio koloseka i dva vagona linije 12 u metrou Meksiko Sitija. Poginulo je 26 osoba, 80 je bilo povrijeđeno, a pet se vodilo kao nestalo.

Nakon nesreće, u javnost su izašli podaci da je ta pruga morala da se zatvori kako bi se preoblikovali djelovi koloseka i zamijenile šine. Norveška kompanija "Det Norske Veritass" (DNV), koja je bila zadužena za istraživanje uzroka nesreće, otkrila je da je jedna od greda koja se srušila već imala kvarove koje nije prouzrokovao zemljotres 2017. godine. Šejnbaumova je 2021. godine smijenila direktora metroa.

Ipak, pojedini kritičari su rekli da je Šejnbaumova trebalo više da radi na poboljšanju infrastrukture metroa. Urednik dnevnih novina Meksiko Sitija "El Financiero" Alejo Sančez Kano smatra da je njena odgovornost neizbježna i rekao je da je dvije i po godine na funkciji bila nemarna, jer nije obraćala pažnju na metro.

Sa funkcije šefa grada povukla se prošle godine, kako bi se kandidovala za predsjednika. "Djevojkama sam primer. Biti prva žena predsjednica u Meksiku je istorijski poduhvat", poručila je Šejnbaumova.