Nakon što je američki predsjednik Džo Bajden, kako je prvi naveo Politiko, dopustio Ukrajini da koristi američko oružje za ograničene napade na ciljeve na teritoriji Rusije, službeni Berlin je brzo slijedio taj primjer
Nakon što je američki predsjednik Džo Bajden, kako je prvi naveo Politiko, dopustio Ukrajini da koristi američko oružje za ograničene napade na ciljeve na teritoriji Rusije u svrhu odbrane drugog po veličini ukrajinskog grada Harkova, u čijoj blizini ruske snage i dalje nastoje da ostvare napredak, službeni Berlin je brzo sledio taj primjer te je i njemačka vlada dala Ukrajini dopuštenje da napada rusku teritoriju oružjem koje je Njemačka donirala Kijevu, rekao je u petak vladin potparol.
"Proteklih nedjelja Rusija je pripremala, koordinirala i izvodila napade s položaja u području Harkova, posebno iz neposredno susjedne ruske granične regije", rekao je u petak potparol njemačke vlade Štefen Hebeštrajt. Dodao je da Ukrajina ima pravo, obećano međunarodnim pravom, da se brani od ovih napada. Da bi to činila, rekao je Hebeštrajt, Kijev može koristiti oružje isporučeno u tu svrhu, uključujući i ono koje je isporučio Berlin. Ali, naglasio je: "U skladu sa svojim međunarodnim pravnim obvezama", što je slična formulacija koju je spomenula i Švedska kada je nedavno dala svoj pristanak na korišćenje njihovog oružja za napade na rusku teritoriju.
Američki zvaničnici rekli su da se oružje koje je isporučio SAD može koristiti za suzbijanje ruskih djelovanja u blizini regije Harkov, bilo tamo gdje ruske snage "napadaju ili se spremaju da napadnu", misleći pritom na HIMARS i neke druge sisteme. Ipak, Amerikanci su i dalje jasni i odlučni u zadržavanju ‘crvene linije‘ u pogledu zabrane korišćenja moćnog dalekosežnog raketnog sistema ATACMS i dugosežnih napada unutar Rusije, poručivši da se po tom pitanju ništa nije promijenilo.
Rusija je u petak reagovala na ove najnovije vijesti optuživši NATO i SAD za "izazivanje novog nivoa napetosti". Potparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su zemlje NATO-a, posebno SAD i nekoliko evropskih zemalja, "ušle u novi krug eskalacije napetosti i da to rade namjerno".
"Oni na sve moguće načine provociraju Ukrajinu da nastavi ovaj besmisleni rat", dodao je.
Peskov: ‘Bilo je toga dosta‘
Vašington post prenio je riječi Peskova prema kojima je ova Bajdenova odluka samo pružila najnoviji dokaz da su dosadašnje tvrdnje Rusije o uključenosti NATO-a u sukob bile tačne.
"Pokušaji da se udara na Rusku Federaciju američkim oružjem pokazuju umiješanost SAD-a u sukob u Ukrajini", rekao je Peskov novinarima.
"Znamo da se, uopšte, oružje američke proizvodnje već koristi za pokušaje napada na rusku teritoriju. Bilo je toga dosta i to je više nego rječiti dokaz o razmerama upletenosti Sjedinjenih Država u ovaj sukob".
Tokom posljednje dvije nedjelje sve veći broj članica NATO-a podržao je agresivniju upotrebu različitog zapadnog oružja za gađanje ciljeva unutar same Rusije. Neke evropske zemlje, poput Francuske i Velike Britanije, još su ranije signalizirale da su otvorene za ublažavanje ograničenja ukrajinskih napada na vojne mete na ruskoj teritoriji.
I dok je London isporučio Kijevu projektile Storm Šedou, kojim su Ukrajinci već ranije izveli niz uspješnih napada da neprijateljske položaje i vojna postrojenja i sisteme na svojim okupiranim teritorijama, pogotovo na Krimu, Pariz je, pak, poslao Skalp, francusku verziju tog projektila, ali Njemačka i dalje odbija da isporuči svoje moćne projektile Taurus.
"U pogledu oružja koje može djelovati na velikoj udaljenosti, na stotine kilometara, još uvek postoji ustezanje s naše strane", rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius novinarima tokom posjete Moldaviji.
Glavi sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, pak, pozdravio je odluku dela zapadnih ukrajinskih saveznika o ublažavanju ograničenja korišćenja njihovog oružja u sukobu.
NATO saveznici takođe raspravljaju o mogućnosti da američki ratni avioni F-16, koji se na leto očekuju u Ukrajini, djeluju preko ruske granice. Danski ministar odbrane, Troels Lund Pulsen, rekao je da bi se njihovi F-16 mogli koristiti za gađanje skladišta oružja u Rusiji, koja je opisao kao legitimne mete. U petak je danska premijerka Mete Frederiksen takođe odbila da potvrdi da bi se danski F-16 mogli koristiti iznad ruske teritorije. Ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen, pak, potvrdio je u četvrtak da će Danska dopustiti Ukrajini korišćenje oružja za napade na vojne ciljeve u Rusiji, ali da to ne znači da Ukrajinci imaju ‘kard blanš‘ da koriste F-16 za proizvoljne napade na Rusiju.
Norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Ejde izjavio je tokom ministarskog sastanka NATO-a u četvrtak da Ukrajina treba da ima pravo da udara vojne ciljeve u Rusiji, izvestio je, ipak, istraživački centar Institut za proučavanje rata (ISV).
F-16 i operacije na ruskom nebu
Holandja je izbjegla da da bilo kakvu jasnu izjavu o F-16. Ministarka spoljnih poslova Hanke Bruins Slot samo je potvrdila da će holandska vlada "dopustiti Ukrajini da koristi oružje na ruskom tlu ako se radi o potpunoj samoodbrani", u skladu s poveljom Ujedinjenih nacija. Holdanska ministarka odbrane, Kajsa Olongren, čini se, nije postavila nikakva posebna ograničenja na oružje koje isporučuje Amsterdam.
"Ukrajinski napadi na rusko tlo su nešto što nikad nisam isključila", rekla je. Uglavnom, stav ove dvije zemlje po tom pitanju još uvijek nije posve jasan.
Belgijski premijer Aleksander De Kru isključio je, pak, da će ova zemlja dopustiti Ukrajini da koristi njihove F-16 na ruskom nebu kada se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim ranije ove nedjelje.
Ruski zvaničnici jasno su iskazali svoj gnijev zbog mogućnosti da se F-16 koriste nad ruskom teritorijom. Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov rekao je da će F-16 biti uništeni kao i bilo što drugo što isporučuje NATO i da to nimalo neće promijeniti situaciju. Ali, budući da su se F-16 dugo koristili u NATO-ovim "tzv. zajedničkim nuklearnim misijama", upozorio je da se njihova isporuka Kijevu može posmatrati samo "kao namerni signal NATO-a u vezi s nuklearnim oružjem".
Inače, svaka država koja Ukrajini donira oružje ima pravo uslovljavanja kako će se ono koristiti. Do sada su, kako se navodi, podršku da Ukrajina gađa vojne ciljeve na ruskom tlu iskazale Britanija, Kanada, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Letonija, Litvanija, Holandija, Švedska i Poljska.
Britanija je, bila jedna od prvih koja se zalagala za popuštanje ograničenja. "Ukrajina ima to pravo", rekao je ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron tokom posjete Kijevu 3. maja.
"Baš kao što Rusija izvršava napade unutar Ukrajine, može se razumjeti zašto Ukrajina osjeća potrebu da osigura da može da se brani". Ipak, Zelenski je, ponavljajući kako Ukrajini treba dopuštenje da oružje dugog dometa koristi duboko u ukrajinskoj teritoriji, rekao da, uprkos napisima koji govore suprotno, London nije dao "100-postotno dopuštenje" za to. Dauning Strit čeka Amerikance, sugerisao je ukrajinski predsjednik.
"Dva puta smo pokrenuli ovo pitanje. Nismo dobili potvrdu od njega (ministra spoljnih poslova Dejvida Kamerona)". Konačna odluka Velike Britanije i drugih partnera zavisi od "konsenzusa", pri čemu je pozicija u Vašingtonu ključna, dodao je.
Francuska bi uskoro mogla da pošalje vojne instruktore u Ukrajinu uprkos zabrinutosti dijela saveznika i upozorenja iz Moskve, a svoju bi odluku mogla objaviti iduće nedjelje tokom posjete ukrajinskog predsjednika povodom obilježavanja godišnjice ‘Dana D‘, rekla su tri diplomatska izvora.
U Ukrajinu stiže francuska ‘čizma‘?
Diplomate su rekli da se Pariz - u skladu s iznenađujućom izjavom Emanuela Makrona iz februara da se ne može odbaciti opcija slanja zapadnih snaga u Ukrajinu - nada kreaciji i vođenju koalicije zemalja koje nude takvu pomoć Kijevu. Francuska bi, prema ovom planu, prvo poslala ograničen broj osoblja da procijeni modalitete misije prije nego što pošalje nekoliko stotina instruktora. Estonska premijerka Kaja Kalas nedavno je utvrdila da slanje zapadnih instruktora za obuku ne bi značilo eskalaciju između NATO zemalja i Moskve.
Iako se radi o pomaku ograničenog opsega, promena američke politike po pitanju ukrajinskih napada na rusku teritoriju, omogućiće Ukrajincima da gađaju ruske snage, posebno mete visoke vrijednosti, kao što su zapovedni položaji, artiljeriju, logistiku i jedinice protivvazdušne odbrane koje se nalaze na ruskoj teritoriji u blizini Harkova i koncentrišu ili uvježbavaju buduće operacije protiv Ukrajine, kako je rekao za Radio Slobodna Europa (RFE) Mik Rajan, penzionisani general australijske vojske.
"To je vrsta operativnog udara - sposobnost da se unište ruske vojne snage prije nego što počnu s borbenim operacijama - koji je neophodan dok Ukrajina obnavlja svoje snage tokom 2024. godine".
Jedan od razloga zašto Rusija trenutno napreduje jeste njena dominacija u vazduhu. Rusija je bila u mogućnosti da koristi klizne bombe izbačene iz aviona s razornim učinkom, rekao je Johan Norberg, viši analitičar i stručnjak za rusku vojsku pri Švedskoj agenciji za odbrambena istraživanja (FOI), a Ukrajina se nije mogla oduprijeti zbog manjka robusnih sistema protivvazdušne odbrane poput američkog Patriota.
Sa zapadnim oružjem i sposobnošću napada na ruske aerodrome, Ukrajina bi trebalo da bude u mogućnosti da ograniči sposobnost Rusije da učinkovito napada avionima, smatra Norberg, kojem ipak nije posve jasno kako je došlo do ublažavanja ograničenja korišćenja zapadnog oružja u Rusiji.
"Gledajući gdje smo danas, kada isporučujemo projektile, oklopna vozila, šta već ne, to ne bi dolazili u obzir prije dvije godine. No, sve se radi vrlo postupno", rekao je. "Je li ovo bilo namjerno (tako izvedeno) da se, na neki način, žaba polako kuva, a da se ne pređu nikakve ruske crvene linije ili samo zbog dugog razdoblja donošenja odluka na Zapadu, ne znam", zaključio je on za RFE.