Američki predsjednik Džo Bajden nalazi se u teškoj situaciji uoči izbora. Mora da odluči hoće li dozvoliti Ukrajini da koristi američko oružje za napade na ciljeve unutar Rusije ili će produžiti zabranu.
Pritisak na Džo Bajdena da ukine embargo na oružje dolazi sa svih strana, uključujući pojedine demokratske i republikanske odbornke, evropske lidere, šefa NATO i naravno, samog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Jasno je zašto pritisak raste upravo sada.
Ukrajina se, naime, nalazi u jednoj od najtežih situacija od početka ratovanja. Za razliku od prvih mjeseci 2022., kad su ukrajinske snage pobeđivale zbog loše organizacije i iscrpljenosti ruskih trupa, sada se taktika ruskog vojnog vrha uvelike promjenila.
Sposobnost ruske vojske da uči i prilagođava se na bojnom polju doveli su do toga da je Moskva preokrenula nepovoljnu situaciju na ratištu u svoju korist. Ukrajinske snage su nadjačane brojčano ljudstvom i oružjem. Na svakog ukrajinskog vojnika na terenu pojavi se 10 ruskih. Na svaki ispaljeni ukrajinski metak Rusija ispali barem pet.
Ruska vojska takođe prilagođava jačinu i mjesto napada tako da u najvećoj meri iskoristi ukrajinske slabosti u protivvazdušnoj odbrani. Možda najznačajniji faktor koji je Rusija upotrijebila kako bi stekla prednost u ratu jeste restrikcija korišćenja zapadnog oružja na ruskoj teritoriji. Taj dogovor, uspostavljen odmah na početku sukoba, doveo je do toga da Rusija uspješno štiti svoje kopnene snage od ukrajinskih napada prije nego što ih pošalje preko granice u Ukrajinu.
To se najbolje može objasniti na primjeru Harkovske oblasti. Moskva je 10. maja pokrenula ofanzivu na tu ukrajinsku pokrajinu tako što je grupisala trupe na granici bez straha da će biti napadnuti. Otprilike 50.000 ruskih vojnika koncentriralo se u oblastima Belgoroda, Kurska i Brjanska, a velika većina njih još čeka vrlo blizu ukrajinske granice prije nego što ih se angažuju u borbi. Ukrajinci moraju da čekaju da Rusi pređu međunarodnu granicu da bi mogli da koriste zapadno oružje protiv njih.
Oni koji traže ukidanje embarga na oružje vjeruju da će ciljanje trupa ruskih vojnika, tenkova i zaliha izdaleka, odnosno prije nego što pređu granicu, omogućiti Ukrajini da barem nakratko zaustavi rusko napredovanje na istoku. Zapadno oružje koje bi moglo da dostigne ciljeve unutar ruske teritorije je višecijevni raketni lansirni sustav HIMARS i ATACMS, taktički balistički raketni sistem, s dometom od 300 kilometara.
Prostor koji bi mogli da ciljaju nalazi se uz samu ukrajinsku granicu. Riječ je o tzv. ruskom utočištu niskog rizika, kako ga je nazvao Institut za proučavanje rata, veličine otprilike 1.750 kvadratnih kilometara.
Na tom području nalaze se stotine vojnih objekata, skladišta goriva, magacina oružja, komandna mjesta, objekti za popravke i pružanje logističke podrške, radarske stanice, kasarne, najmanje 15 vazdušnih baza i druga ključna vojna infrastruktura. Ako Ukrajinci izvedu napad na te vojne ciljeve i eliminišu dovoljno raketnog topničke municije, mogli bi potencijalno da poremete ruske ofanzivne operacije.
Službeno, Vašington ne dopušta Ukrajini da koristi oružje koje je isporučila Amerika za napad na mete unutar međunarodno priznatih granica Rusije. Međutim, pritisak na Bajdenovu administraciju sve je jači i moguće je da će Bela kuća promijeniti stav, kao što je učinila već nebrojeno puta kad je u pitanje slanje oružja Ukrajini.
Opravdanje je uvijek bilo da su SAD htjele da izbjegnu provociranje eskalirajućeg odgovora Vladimira Putina, posebno korišćenje taktičkog nuklearnog oružja. Nakon što je francuski predsjednik Emanuel Makron rekao da razmišlja o raspoređivanju NATO snaga u Ukrajini, Putin je naredio održavanje nuklearnih vježbi u Belorusiji.
Ipak, od ruskih nuklearnih prijetnji na kraju nije bilo ništa. Moguće je da zapadni lideri vjeruju da upotreba oružja unutar Rusije neće biti crvena linija za Putina. Makron je otvoreno rekao da bi Ukrajina trebala da ima pravo da gađa mete unutar Rusije s kojih se izvode napadi na ukrajinsku teritoriju, a britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron rekao je da Ukrajina može slobodno da koristiti krstareće rakete "storm shadow" za udare na vojne ciljeve u Rusiji.
S druge strane, Njemačka, Španija i Italija su među članicama NATO koje se protive dopuštanju upotrebe zapadnog oružja na vojnim ciljevima u Rusiji jer se boje eskalacije sukoba, piše Jutarnji list.
Zapravo, Ukrajina je vjerovatno već upotrebila oružje koje je isporučio zapad za napade unutar Rusije. Kijev je u više navrata lansirao projektile na Belgorod, regiju unutar Rusije u blizini granice s Ukrajinom. Ukrajina je također izvela niz napada dronovima unutar Rusije, gađajući rafinerije nafte i radarske postaje. Dopuštanje Ukrajini da koristi zapadno oružje unutar Rusije će vjerovatno smanjiti efikasnost ruskih vojnih operacija u Ukrajini, ali neće promjeniti odnos snaga sve dok Ukrajina ne rješi ključne probleme kao što su nedostatak municije i ljudstva.