U istom mjesecu Rusija je pokrenula treću, do sada najsnažniju, ofanzivu na sjever Harkova i pozvala na prekid sukoba u Ukrajini.
Signaliziranje ruskog predsjednika Vladimira Putina ove nedelje da je otvoren za mirovne pregovore treba uzeti sa velikom rezervom s obzirom na poteškoće i težinu ukrajinskog i zapadnog iskustva sa ruskom diplomatijom. Petak je donio obilje buke oko pregovora, u istom mjesecu kada je Moskva pokrenula treću invaziju na Ukrajinu sa severa Harkova.
Novinska agencija Rojters citirala je četiri izvora bliska Putinu, a koji su istakli da je Moskva voljna da razmotri mirovne pregovore koji bi zamrzli trenutnu rusku okupaciju oko petine Ukrajine. Putin je odgovorio na taj izveštaj sugerišući da je Rusija voljna da razgovara o miru, na osnovu ranijih sporazuma. Nagovijestio je na propali dogovor u Istanbulu, neposredno nakon početka rata, 2022. godine, koji je propao, uglavnom zato što su ruske snage još uvek divljale po ukrajinskoj teritoriji, a masakri oko Kijeva su izašli na videlo.
Ideja iznijeta u izvještaju Rojtersa ne bi dostigla cilj Moskve da zauzme cio istočni Donjeck, ali bi takođe eliminisala insistiranje Kijeva da ne treba da preda nijednu teritoriju. Kontekst Putinovih izjava bio je ključan. One su došle tokom posjete predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku, dok su se u petak odvijale zajedničke vježbe taktičkog nuklearnog oružja između dvije zemlje. Putin je govorio o miru sa pozadinom koja je bila sve osim mirna, prenosi CNN.
Putin je doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koga je Moskva više puta napadala, nakon što je Kijev morao da odloži izbore zbog samog rata koji je Putin započeo. U isto vrijeme, postojali su nepotvrđeni izvještaji da je privatni avion bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča sleteo u Belorusiju. Janukovič, proruske orjentavije, pobjegao je iz Ukrajine 2014. godine nakon što su snage lojalne njemu ubile desetine demonstranata u centru Kijeva. Sama mogućnost njegove prisutnosti dok su se Putin i Lukašenko sastajali dovela je do spekulacija da Moskva ponovo želi da organizuje povratak svog posrednika na vlast u Ukrajini.
Manje brutalni cilj Kremlja u Ukrajini podrazumijevao je predsjednika u Kijevu kojeg smatraju lojalnim, a koji će zaustaviti zemlju na njenom putu ka Evropskoj uniji i NATO. To je bila namera prije invazije 2022. godine i spominjalo se tokom propalih pregovora u Istanbulu 2022. godine. Međutim, sada bi to vjerovatno zahtevalo da okupacione ruske snage nametnu takvu vlast populaciji koja je ogorčena brutalnošću Kremlja. Postavlja se pitanje - Zašto onda razgovori o miru, posebno kada Rusija doživljava najuspješniji trenutak na frontu u poslednjih nekoliko mjeseci, ako ne i od početka invazije?
Diplomatija je uvek bila vojni alat za Kremlj. Tokom rata u Siriji 2015. godine takođe je bilo reči o miru, dok su njihovi avioni bombardovali civile u područjima pod kontrolom pobunjenika. Govorili su o miru 2015. godine sa Ukrajinom, dok su ruske trupe i njihovi posrednici bili u punom napadu na strateški ukrajinski grad Debaljcevo. Nije cinično ne vjerovati u iskrenost Rusije kada pregovara, već je to praktična nužnost, piše CNN.
Moskva možda sada ponovo govori o miru iz dva razloga. Prvo, Ukrajina i njeni saveznici organizuju mirovni samit u Švajcarskoj u junu, gde će bez prisustva Rusije diskutovati o tome kakav bi dogovor mogli da prihvate. Cilj je vjerovatno da se stvori zamah za izlaznu strategiju koju Kremlj može da prihvati kada njegove snage budu konačno iscrpljene ili u zastoju.
Zelenski je rekao da se nada da će Kina, najmoćniji saveznik Rusije, ali samo djelimični podržavalac u ratu u Ukrajini, prisustvovati. Putin možda sada govori o miru kako bi sugerisao Pekingu da ne bude uključen u rusku diplomatiju bez prisustva Rusije. Malo je verovatno da će samit u Švajcarskoj okončati rat, ali bi mogao konkretizovati stavove na Zapadu o tome koliko ozbiljnu pretnju Moskva predstavlja za stvarni mirovni dogovor, postavljajući osnove onoga što bi Ukrajina mogla da pretrpi po pitanju teritorijalnog integriteta kako bi zaustavila krvoproliće.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova, Dmitro Kuleba, rekao je u petak da su Putinove naznake o mirovnim pregovorima direktno usmerene na sabotiranje samita.
"Putin trenutno nema želju da okonča svoju agresiju protiv Ukrajine", napisao je na X-u i dodao: Zašto se toliko boji samita u Švajcarskoj".
Drugo, i najvažnije, Putin šalje poruke vladama na Zapadu i trenutnoj američkoj predsjedničkoj kampanji. Pokušava da nejasno sugeriše, možda populistima u Evropi ili republikancima u Sjedinjenim Državama, da je jednostavan dogovor na vidiku, onaj u kojem se linije fronta, na kojima Ukrajina trenutno gubi uz značajne žrtve, mogu iznenada zamrznuti. Zapadna podrška ratu je skupa i sve manje popularna, iako je nedavni paket od 61 milijarde dolara koji je Kongres usvojio samo potvrdio Zapadnu podršku.