Koje ostrvo Putin želi u Baltičkom moru?
Napetosti u Baltičkom moru rastu godinama, a prvi čovjek švedske vojske upozorava da bi Kremlj mogao da baci oko na jedno strateški važno ostrvo.
"Siguran sam da je (ruski predsjednik Vladimir) Putin bacio čak oba oka na Gotland. Putinov cilj je da preuzme kontrolu nad Baltičkim morem. Ako Rusija preuzme kontrolu na Baltičkom moru, to bi imalo ogroman uticaj na naše živote - u Švedskoj i svim drugim državama Baltičkog mora. To ne možemo dozvoliti. Baltičko more ne smije da postane Putinovo igralište gdje on zastrašuje članice NATO", kazao je general Mikael Biden, načelnik Generalštaba švedske vojske u intervjuu za novine uredničke mreže Njemačka (RND).
Navodi se da sa najvećeg švedskog ostrva Gotlanda Švedska može da pomaže drugim državama NATO na Baltičkom moru da žive sigurno.
"Ali ako Putin napadne Gotland, on može s mora da ugrozi zemlje NATO. To bi bio kraj mira i stabilnosti u nordijskoj i baltičkoj regiji", rekao je Biden.
Švedska u NATO, Rusija - ništa
On je naveo da je Putin prijetio Švedskoj u vezi s ulaskom u NATO, ali da se ništa posebno nije desilo.
"U osnovi nismo vidjeli više aktivnosti Rusije od pridruživanja nego ranije", poručio je švedski general.
On je dodao da je Švedska u scenarijima polazila od toga da će Rusija demonstrativno pokazati svoje mišiće.
"Ali nismo mislili na invaziju i kopnene trupe. Oni izvode vježbe, ali samo na očekivanom nivou", kazao je Biden.
On je rekao da su, sa druge strane, očekivane "ne-vojne provokacije", poput dezinformacija, klevetničkih kampanja i sajber napada.
"Bilo je ozbiljnih kibernetičkih napada, ali teško je reći ko zapravo stoji iza njih. U nekim slučajevima to je definitivno bio neki državni akter, ali je mogao biti i neko drugi, a ne Rusija", naveo je Biden.
Ruski naftni tankeri "prijetnja prirodi u Evropi"
Švedski general je takođe upozorio na ozbiljnu katastrofu koju uzrokuju stari ruski naftni tankeri u Baltičkom moru.
"Rusija bi mogla da izazove ekološku katastrofu direktno ispred naših vrata i učini da to izgleda kao nesreća. Ekološke posljedice bile bi razorne", ocijenio je Biden.
On je dodao da su ruski naftni tankeri realna opasnost za prirodu u Evropi.
"Ali, Rusija bi te brodove mogla da koristi i na druge načine za vođenje rata protiv NATO. Ne postoji bolji način da nam se Rusija prišunja nego da se maskira u stari naftni tanker. Oni mogu koristiti brodove za prisluškivanje naših komunikacija, tajno nešto transportovati ili ih koristiti za podvodne sabotaže", rekao je Biden.
Ministar za civilnu odbrane upozorio je na mogući rat
U januaru je švedski ministar civilne zaštite Karl-Oskar Bolin izazvao pometnju kada je na konferenciji o odbrani rekao da bi u Švedskoj moglo doći do "rata". Ubrzo nakon toga, Biden je takođe izjavio da se ljudi u zemlji moraju "mentalno pripremiti za rat". Nakon završetka Hladnog rata, Švedska je 1990-ih naglo smanjila svoje izdatke za odbranu.
Tek nakon ruske aneksije Krima 2014. ponovno je došlo do povećanih ulaganja u sigurnost zemlje. Vlada je prošle godine saopštila da će 2024. premašiti cilj od dva posto troškova za odbranu. Prema pisanju švedske novinske agencije TT, za ovu godinu je planirano oko 6,5 milijardi švedskih kruna.
Međutim, prema navodima Švedske agencije za civilne hitne slučajeve, potrebno je gotovo tri puta više da se pokrile potrebe. Konačno, u aprilu 2024. - mjesec dana nakon što je Švedska ušla u NATO - vlada te skandinavske zemlje objavila je da će uložiti 385 miliona švedskih kruna (33 miliona eura) u civilnu odbranu i obnovu skloništa od vazdušnih napada, obrazloživši to njenom procenom da je pogoršano bezbjednosno stanje.
Prema navodima, novac će takođe ići za jačanje hitnih službi, stvaranje zaliha ljekova i sajber bezbjednost zemlje.