Kineska vojska započela je juče vojne vježbe "Zajednički mač - 2024A" oko Tajvana kako bi, kako se navodi, "kaznila separatističke radnje" i to samo tri dana poslije inauguracije tajvanskog predsjednika Vilijama Laja.
Vježbe će biti sprovedene u Tajvanskom moreuzu, zatim na sjeveru, istoku i jugu od ostrva Tajvan, kao i u oblastima kod ostrva Kinmen, Matsu (Macu), Vuću i Dongjin, prenijela je kineska novinska agencija Sinhua.
Portparol vojske Li Si naveo je da vježbe uključuju trupe, mornaricu i vazdušne snage, a da se vježbe trajati dva dana. Li je dodao da vježbe služe kao "jaka kazna za separatističke radnje" Tajvana, ali i kao "čvrsto upozorenje protiv mješanja i provokacija od strane spoljnih sila".
Američki general-pukovnik Siven Sklenka ocijenio je da kineska vojska "nastavlja da vježba ključne elemente za potencijalnu vojnu invaziju na Tajvan", prenosi Rojters.
BBC podsjeća da je Kina već u više navrata u proteklih godinu vježbala opkoljavanje Tajvana borbenim avionima i bojnim brodovima. Međutim, ovi manevri se po mnogo čemu razlikuju od ranijih.
Po prvi put, Peking simulira napad u punom obimu, a ne ekonomsku blokadu kao što je to bio slučaj tokom prethodne runde velikih vojnih vježbi 2022, piše BBC.
Ovo je ujedno i prvi put da Kina kao mete pominje tajvanska ostrva koja su blizu njene obale.
Pored toga, vojni analitičari primećuju da Kina prvi put nije unapred najavila izvođenje vJežbi, već je potvrdila da se one održavaju tek kada su manevri počeli.
Vježbe naglašavaju koren tenzija između Kine i Tajvana - Peking vidi ostrvo kao otcepljenu provinciju, dok Tajvan sebe vidi kao odvojenu teritoriju.
Kina je rutinski slala avione u tajvanski vazdušni prostor i brodove u tajvanske vode posljednjih nekoliko godina, postavljajući novu normalu u moreuzu.
Tajvansko ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je Kinu da "bude racionalna" i da "prestane da podriva mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu".
"Tajvan će zadržati svoje demokratske ideale i neće se promjeniti uslijed pritiska susednih zemalja. Naša zemlja je bedem svjetskih demokratskih i slobodnih sistema", saopštilo je ministarstvo na redovnoj konferenciji za novinare u četvrtak, dodajući da će ojačati veze sa partnerima koji dijele njene ideale.
U međuvremenu, ministarstvo odbrane Tajvana saopštilo je da je "spremno sa čvrstom voljom i uzdržanošću".
"Ne tražimo sukobe, ali nećemo od njih odstupiti. Imamo samopouzdanje da čuvamo našu nacionalnu bezbjednost", navodi se u objavi na društvenoj mreži X (Tviter).
Zvaničnici ministarstva rekli su da do sada nisu primjetili da Kina koristi bojevu municiju u vježbama.
Središnja linija - nezvanična granica između Kine i Tajvana - udaljena je oko 50 nautičkih milja od obala obije strane. Ona nema status u međunarodnom pravu, već se posmatra kao zajednički dogovor kako bi se spriječio neželjeni sukob. Ovu liniju je Kina više puta prelazila, uključujući i akcije od četvrtka.
Kina nikada do sada nije ušla u "susednu zonu" Tajvana ni u jednoj od vežbi. To bi se smatralo velikom eskalacijom. Takođe sugeriše da je uprkos agresivnoj retorici, Peking i dalje oprezan.
Najnovije kineske vežbe nisu iznenađenje i imaju za cilj da pošalju jasnu poruku tajvanskim saveznicima, kažu analitičari.
DIo vježbi održava se u jugoistočnim vodama Tajvana, u blizini novoosnovanih vojnih baza na Filipinima i u SAD. Jasno šalje upozorenja dvijema zemljama - rekao je Vilijam Čung iz Instituta za istraživanje nacionalne odbrane i bezbjednosti, zvaničnog istraživačkog centra tajvanskog ministarstva odbrane.
Vojni napadi manjeg obima na udaljena ostrva – koji su pokriveni tokom trenutne vježbe – ne mogu se isključiti jer bi Peking mogao da poveća intenzitet svog vojnog zastrašivanja, dodao je on.
Takođe je jasno da Kina neće dozvoliti predsjedniku Vilijamu Laju da "lagodno uživa" jer se vojne vježbe izvode u isto vrijeme kada su izbili protesti zbog promjena u zakonodavstvu ostrva.
Prema tajvanskim podacima, Kina je poslala 15 ratnih brodova i 16 brodova pomorske policije u vode oko ostrva otkako su kineske vojne vježbe počele jutros u 07:40 po lokalnom vremenu.
Ministarstvo odbrane Tajvana saopštilo je da je takođe primetilo 42 vojna aviona koji su učestvovali u "ratnim igrama".
Tajvanski predsjednik Laj Čing Te, poznatiji i kao Vilijam Laj, u ponedjeljak je zatražio od Kine da okonča svoje vojne i političke prijetnje, rekavši u svom inauguracionom govoru da je mir jedini način i da Peking mora da poštuje izbor tajvanskog naroda.
Takođe pozivam Kinu da prestane sa političkim i vojnim zastrašivanjem Tajvana i da zajedno sa Tajvanom preuzme globalnu odgovornost za održavanje mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu i regionu, tako da svijet ne mora da se plaši izbijanja rata. I to želimo da objavimo svijetu: Tajvan ne čini ustupke u pogledu demokratije i slobode, a naš cilj je dugoročni mir i stabilnost - rekao je on.
Kineska centralna televizija opisala je inauguracijski govor Laja kao „potpuno priznanje nezavisnosti Tajvana“ i da je "izuzetno štetan" za mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu. Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji nazvao je njegov govor "potpunom sramotom".
Međutim, penzionisani vojni oficiri kažu da su takve velike vojne vježbe bile planirane mnogo pre inauguracije u ponedjeljak. Za pripremu vojnih vježbi ovog razmjera potrebni su mjeseci.
Ovaj odgovor nije bio iznenađenje za novu vladu Tajvana. Neimenovani izvori kažu da je scenario koji se odigrava onaj za koji su se pripremili.