Džek Votling iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi vjeruje da je glavni cilj ljetnje ofanzive "širenje ruskog pritiska u Donbasu".
Ukrajina je znala da Rusija planira ljetnju ofanzivu, ali ne i odakle bi ona počela. To je postalo jasno 10. maja, kada su ruske snage prodrle u granično područje sjeverno od drugog po veličini ukrajinskog grada Harkova.
Oni su od tada zauzeli određen broj sela nedaleko od granice i pokušavaju da napreduju dok ukrajinske snage pokušavaju da ojačaju oslabljenu liniju fronta, piše BBC.
Rusi stvaraju tampon zonu?
Ulaskom u Vovčansk, samo 5 km unutar Ukrajine, i zauzimanjem velikih područja ukrajinske teritorije u regionu Harkova, ruske snage možda pokušavaju da stvore tampon zonu kako bi se odbranile od ukrajinskih prekograničnih napada. Pošto su vidjeli relativno loše stanje ukrajinske odbrane, možda imaju daleko ambicioznije planove.
Ruski predsjednik Vladimir Putin već neko vrijeme govori o uspostavljanju neke vrste "sanitarne zone" koja bi štitila južnu oblast Belgoroda od dronova ili raketnih napada. Belgorod se takođe pokazao ranjivim na prekogranične upade dvije ruske paravojne formacije sa sedištem u Ukrajini.
Rusija bi mogla da planira dalje prekogranično potiskivanje ka gradu Sumi. Sergej Šojgu, novi šef ruskog savjeta bezbjednosti, rekao je da vojska napreduje u svim pravcima. To bi moglo uključivati zalaženje dublje u Ukrajinu, bilo da bi se Kijev primorao da skrene snage sa najžešće linije fronta u istočnom Donbasu, bilo da bi zauzeo sve veću teritoriju.
Američki istraživački centar "Institut za proučavanje rata" vjeruje da je glavni cilj stvaranje tampon zone, kao i ruski vojni analitičar Anatolij Matvijčuk. Ali, ruske snage takođe napreduju prema selu Lipci, na 20-ak kilometara od sjevernog predgrađa Harkova.
Da li je Harkov u opasnosti?
Harkov po ekonomskoj važnosti za Ukrajinu zaostaje samo za Kijevom i Dnjeprom. Previše je blizu granice da bi imao dovoljnu protivvazdušnu odbranu i više puta je bio na meti smrtonosnih ruskih bombardovanja. Ako bi Rusija uspjela da ga zauzme, Matvijak kaže da bi to bila "prekretnica" u ratu.
To izgleda malo vjerovatno. Ukrajinski i zapadni komentatori su uvjereni da Rusija nema resurse za to. Ako je bilo potrebno 80.000 ruskih vojnika da zauzmu devastirani grad Avdijevku na istoku prošlog februara, mnogo veći grad poput Harkova bi zahtijevao brojke koje Rusija nema.
Predsjednik Vladimir Zelenski je tokom posjete Harkovu rekao da je situacija u regionu "generalno pod kontrolom", iako je situacija u toj oblasti i dalje izuzetno teška.
"Strateška namjera ruskih trupa je... opkoljavanje Harkova kao regionalnog centra", kaže Oleksandr Musijenko, šef Centra za vojno-političke studije u Kijevu.
Na taj način ne samo da bi stvorili tampon zonu od 10-15 kilometara dubine, kaže on, već bi Rusiji dali mogućnost da kasnije napadne Harkov.
Ukrajinski vojni bloger Jurij Butusov kaže da je napravljeno previše grešaka u odbrani granice i, sada kada su ruske snage vidjele koliko je odbrana tanko raspoređena, mogle bi da pokušaju da uspostave i tampon zonu, kako bi krenule dublje u teritoriju Ukrajine.
Fokus Rusije na istoku
Džek Votling iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi vjeruje da je glavni cilj letnje ofanzive "širenje ruskog pritiska u Donbasu", sa ciljem da se presjeku linije snabdijevanja, a zatim da se njihovim snagama otvori put i ka sjeveru i jugu. Tri mjeseca nakon zauzimanja Avdijevke, ruska vojska je usmjerila svoje nišane na druge ciljeve u regionu Donjecka dalje na sjeverozapadu, uključujući strateški važan grad na brdu Časiv Jar.
Rob Li iz Instituta za spoljnu politiku kaže da se smatra da su ukrajinske trupe koje su bile stacionirane u Časiv Jaru premještene u Harkov, ostavljajući Ukrajinu sa manje raspoloživih jedinica. Gubitak Časiv Jara učinio bi ukrajinske gradove u Donbasu još ranjivijim.
Da li Rusija ima dovoljno resursa za osvajanje zemlje?
U Kijevu vjeruju da ruske snage u Ukrajini sada broje više od pola miliona. Zbog toga je ukrajinska vojska nadmašena, ali i nadjačana, a Vladimir Putin sada posvećuje 8,7% cjelokupne ruske ekonomske proizvodnje (BDP) za odbranu i bezbjednost.
Ali pojačanja koja čekaju preko sjeverne granice broje samo prijavljenih 20.000, a za sve izvještaje Kremlja o planovima da mobiliše još 300.000 Rusa, nema dokaza o nečemu sličnom. Pa ipak, Rusija i dalje ima veliku brojčanu prednost. Visoki ukrajinski general rekao je da je taj odnos čak 10 prema jedan.
Ukrajina je nedavno potpisala zakon kojim se starosna granica za mobilizaciju snižava za dvije godine na 25, a to bi moglo povećati njenu vojsku za 100.000. Vrhovni komandant NATO saveza za Evropu, general Kristofer Kavoli, rekao je da je uvjeren da ukrajinska vojska može da održi liniju.
"Rusi nemaju broj neophodan za strateški proboj... tačnije, nemaju vještina i sposobnost da se to uradi", rekao je on.
Šta Putin želi?
Dok ruski lider teži ostvarenju rezultata na terenu, bilo je znakova da bi Kremlj mogao biti spreman da se vrati mirovnim pregovorima koji su prekinuti pre dve godine.
"Otvoreni smo za dijalog, ali takvi pregovori moraju uzeti u obzir interese svih zemalja uključenih u sukob", rekao je Vladimir Putin kineskoj državnoj novinskoj agenciji Sinhua.
Njegova izjava dolazi mesec dana prije planiranog mirovnog samita u Švajcarskoj. Rusija nije pozvana u Lucern 15-16. juna, ali Švajcarci kažu da ide više od 50 zemalja, uključujući Ukrajinu, i da pokušavaju da uključe ruskog saveznika Kinu.