Potpisan je sporazum šest zemalja koje izlaze na Sjeverno more o zajedničkoj zaštiti kritično važne podvodne infrastrukture od stranih sabotaža i napada.
To je objavio briselski sajt Politiko koji navodi da ovih šest zemalja žele da zaštite Sjeverno more od Rusa.
Sporazum su potpisale Belgija, Holandija, Njemačka, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska, a njegov cilj je "jačanje saradnje" na zaštiti energetske infrastrukture i jačanju bezbjednosti u regionu.
,,Sjeverno more je energetsko stecište koje pokreće ambicije Evrope u pogledu obnovljivih izvora i nultih emisija (štetnih materija), a ono pomaže jačanju energetske bezbjednosti kontinenta. Stoga je od ključne važnosti da sada i u budućnosti zaštitimo njegovu kritično važnu energetsku infrastrukturu", izjavio je Endrju Bouvi, britanski ministar za nukleranu i obnovljivu energiju, prenosi Rojters.
Ministarstvo za klimu, energetiku i komunalne usluge Danske navelo je da Sjeverno more postaje "čvorište za kritično važnu infrastrukturu" pošto povezuje evropske zemlje putem energetskih kablova, gasovodnih cijevi i telekomunikacionih veza.
,,Ovo znači da se pojavljuje sve veća prekogranična nezavisnost, a s njom i sve veći rizik od sabotaža i neželjenog privlačenje pažnje neprijateljskih činilaca", saopštilo je dansko ministarstvo.
Politiko navodi da se evropske zemlje sve više brinu u vezi sa time koliko je ranjiva njihova podvodna infrastruktura nakon bombaškog napada na "Sjeverni tok" iz 2022, kada su u nekoliko eksplozija oštećene dvije linije gasovoda koji je povezivao Rusiju i Njemačku.
Navodi se da nije identifikovan nijedan krivac za napad na "Sjeverni tok".
Potom je u oktobru 2023. oštećen gasovod u Baltičkom moru koji povezuje Finsku s Estonijom u još jednom incidentu koji je izazvao još veću uzbunu u vezi sa podvodnim sabotažama i hibridnim napadima.
U okviru novog sporazuma o bezbjednosti na području Sjevernog mora, zemlje koje izlaze na njega obavezale su se da će uraditi reviziju trenutnih zaštitnih i bezbjednosnih mjera, kao i da će razmjenjivati informacije i saznanja, a pored toga će podnositi izvještaje o relevantnim informacijama na operacionom nivou.
U saopštenju norveških vlasti u vezi s ovim sporazumom navodi se da je on prije svega usredsređen na "otpornost i prevenciju" i da je "u saglasju sa radom NATO".
,,Ova zajednička deklaracija predstavlja najvažniju osnovu za obezbjeđivanje sigurnosti i jasan je primjer naših zajedničkih ciljeva. Zajedno smo jači", naveo je Terje Asland, norveški ministar energetike.
Paul van Tighelt, belgijski ministar pravosuđa koji je zadužen i za Sjeverno more, kazao je da će novi sporazum osigurati da "priobalna i podvodna infrastruktura bude obezbijeđena na istom nivou preko nacionalnih granica, umjesto da zavisi od zemlje do zemlje".
,,Mi smo posvećeni zajedničkom pristupu, boljoj razmjeni informacija i izvještavanju o incidentima putem bezbjedne platforme", rekao je Van Tighelt.
NATO već upozoravao na sabotaže, rizici porasli sa ratom u Pojasu Gaze
U maju 2023. NATO je objavio da bi Rusija mogla da sabotira podvodne kablove kako bi zapadne zemlje kaznili zbog njihove pomoći Ukrajini. Rojters navodi da su bezbjednosni rizici na globalnom nivou porasli nakon izbijanja rata u Pojasu Gaze između Izraela i palestinske ekstremističke organizacije Hamas.