Svijet

AKO PUTIN POBIJEDI, NJEMAČKA U PROBLEMU

Autor Anđela Vukčević Izvor Kurir

Rusija napreduje u Ukrajini. Da li Njemačka u budućnosti mora da računa s više izbeglica? Vjerovatno – kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus. Pored njega, za Dojče vele (DW) govore i političari iz SPD i CDU.

Izvor: KURIR,AFP, PROFIMEDIA

Scenario je drastičan: „Ako Putin uspije i Ukrajina izgubi rat, još deset miliona ljudi bi mogli da postanu izbjeglice“. To kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus u intervjuu za DW.

Rusija sada skoro svakodnevno prijavljuje nova osvajanja ukrajinske teritorije. Obije strane žestoko se bore, ispaljuju rakete i koriste dronove. Ali, jedno je jasno: Rusija napreduje, bolje je opremljena i nedavno je čak počela da koristi izraz „rat“, a ne više „specijalna vojna operacija“. Istovremeno, međunarodna podrška Ukrajini opada.

„Ako sada budu uništeni veliki gradovi poput Harkova i drugih, ako broj žrtava poraste, a nada opadne, onda ćemo možda doživjeti najveći pokret izbeglica na svetu od 1940-ih“, upozorava stručnjak za migracije Gerald Knaus.

Helge Lind, stručnjak za unutrašnje poslove nemačkog SPD-a, u intervjuu za DW takav scenario relativizuje: „Ne očekujem da će taj broj biti astronomski kao što se priča. Međutim, da će biti porasta broja izbeglica, da će biti dalje dramatizacije rata, to je sasvim moguće. Ali, nema razloga da se kaže da sada postoji opasnost od ogromnog talasa izbeglica.“

Njemačka je primila brojčano najviše izbjeglica

Prije dvije godine, kada je ruska vojska napala cijelu Ukrajinu kršeći međunarodno pravo, solidarnost u Nemačkoj bila je velika. Ukrajinskim izbjeglicama spontano su pomagali - i ljudi i politika. Izbjeglice iz Ukrajine ne moraju da prolaze kroz birokratsku proceduru azila u Nemačkoj, imaju pravo na socijalnu pomoć, besplatnu medicinsku negu i kurseve jezika. A mogu i odmah da rade.

Prema podacima medijske službe „Integracija“, od ukupno 4,3 miliona ratnih izbeglica iz Ukrajine, u Nemačkoj se trenutno nalazi oko 1,15 miliona. Njihov broj se stalno povećava.

Političari opozicionih konzervativnih partija CDU i CSU na to već gledaju sa zabrinutošću: „Mi kao Evropljani imamo posebnu odgovornost za ratne izbeglice iz našeg neposrednog susedstva. Ali, naravno, naši kapaciteti će u jednom trenutku dostići svoje granice“, rekao je za DW političar CDU Torsten Fraj.

Ubrzo nakon početka rata, većina Ukrajinaca je pobjegla u susjedne zemlje, posebno u Poljsku. Tamo je svojevremeno bilo registrovano čak oko 1,6 miliona Ukrajinaca, dok ih danas ima nešto manje od milion.

Sada Njemačka ima najveći broj ratnih izbjeglica iz Ukrajine. Međutim, ako se računa u odnosu na broj stanovnika, dobija se drugačija slika: Bugarska ima udeo izbeglica od 3,4 odsto, Poljska i Češka po 2,6 odsto, a Nemačka samo 1,4 odsto. To je izračunao istraživač migracija Gerald Knaus.

Apel za evropsku solidarnost

Torsten Fraj (CDU), s druge strane, kritikuje činjenicu da, uzimajući u obzir apsolutni broj izbeglica, „Njemačka mora da se nosi s najvećim teretom“. On smatra da bi njemačka vlada morala hitno da poradi na ravnomjernoj raspodjeli ukrajinskih ratnih izbjeglica. „Samo pokrajina Baden-Virtemberg je primila više ratnih izbeglica iz Ukrajine nego čitava Francuska. Baden-Virtemberg ima 11 miliona stanovnika, a Francuska 68 miliona“, ukazuje Fraj za DW.

Helge Lind iz vladajuće stranke SPD ima razumijevanja: „Kada su izbjeglice pred izborom u koju državu da idu, u Francusku, Belgiju, Italiju, i ako su socijalni uslovi u Nemačkoj jasni, s mogućnošću direktnog zapošljavanja i boljih socijalnih beneficija, onda je razumljivo da je veća vjerovatnoća da će doći u Nemačku.“

Da li je Njemačka spremna za još ratnih izbeglica iz Ukrajine?

Rat Rusije protiv Ukrajine odnosi sve više žrtava. Ljudi ginu, bježe ili su prognani. Putin bi čak mogao i da pobijedi ili bi, smatra se, mogao da trajno anektira dio zemlje i širi teror.

„Evropska unija nije spremna za najgori scenario koji bi mogao da uslijedi“, kritikuje Gerald Knaus. Vladini i opozicioni političari ne znaju šta će, jer sve više ljudi iz drugih zemalja traži zaštitu u Nemačkoj.

Torsten Fraj (CDU) računa da će ove godine biti podnijeto još 300.000 zahteva za azil. „To takođe direktno utiče na ukrajinske ratne izbjeglice, za koje onda nedostaje smještaj i, posebno, integracioni kapaciteti.“

Helge Lind (SPD) je zabrinut: „Opštine i gradovi već sada upozoravaju da su na ivici kapaciteta. To znači, ako se broj ljudi iz Ukrajine ponovo značajno poveća, onda ćemo odmah ponovo imati debatu o migracijama u Nemačkoj.“

Ipak, Lind, Fraj i Knaus se slažu oko jedne tačke: najbolje bi bilo da se Ukrajini pruži ogromna vojna podrška kako više ljudi ne bi morali da bježe od rata.