Svijet

SPISAK NAJZAGAĐENIJIH GRADOVA I ZEMALJA NA SVIJETU: Istraživanje koje bi trebalo da zabrine čitavu planetu

Autor Bojana Zimonjić Jelisavac

Najzagađeniji gradovi na svijetu nalaze se u Aziji, a ovo su zemlje sa najgorim kvalitetom vazduha.

Izvor: YouTube/Explore YRS

Od 100 najzagađenijih gradova na svijetu u 2023. godini, samo jedan se ne nalazi u Aziji, piše "CNN". Čak 83 grada na spisku najzagađenijih gradova na svijetu nalaze se u Indiji, a klimatska kriza igra ključnu ulogu u lošem kvalitetu vazduha koji dovodi u rizik zdravlje milijardi ljudi širom svijeta.

Gradovi u Indiji, njih 83, više nego desetostruko prevazilaze preporuke Svetske zdravstvene organizacije o kvalitetu vazduha, po izvještaju koji je objavio "IQAir", koji prati kvalitet vazduha širom svijeta.

Studija zagađenja i kvaliteta vazduha fokusirala se posebno na čestice PM2.5, koje su najsitnije, ali najopasnije kada je zagađenje vazduha u pitanju.

Analizirano je 7.800 gradova širom svijeta, a samo 9% njih bilo je u okvirima koje navodi Svjetska zdravstvena organizacija, a koji nalažu da prosječni godišnji nivo PM2.5 čestica ne smije da pređe pet mikrograma po kubnom metru.

"U svakom dijelu svog života svjedoci smo uticaja zagađenja vazduha. U najzagađenijim zemljama, moguće je da zagađenje vazduha 'skida' tri do šest godina sa očekivane dužine života stanovništva. Ali prije toga, dovešće do godina patnje koja je mogla da bude spriječena boljim kvalitetom vazduha", rekao je direktor "IQAir", Frenk Hems.

Šta su PM2.5 čestice?

Kada se ove sićušne čestice udahnu, putuju duboko u plućno tkivo odakle mogu da završe u krvotoku. PM2.5 čestice dolaze iz izvora kao što su sagorijevanje fosilnih goriva, oluje prašine i požari u divljini.

Izvor: youtube/India Today

Stručnjaci ih dovode u vezu sa astmom, bolestima pluća i srca, rakom, respiratornim problemima ali i usporenim kognitivnim razvojem kod djece, piše "CNN".

15 najzagađenijih zemalja svijeta

Na spisku 100 najzagađenijih gradova svijeta, prvo mjesto zauzeo je Begusaraj, grad od pola miliona ljudi na sjeveru Indije, u državi Bihar. Prosječna godišnja koncentracija PM2.5 čestica bila je 118,9, što je 23 puta više od preporuke SZO. Slede ga indijski gradovi Guvahati, Delhi i Mulanpur.

Izvor: R. Satish BABU / AFP / Profimedia

Najzagađenija zemlja svijeta je Bangladeš, koji sa prosječnom PM2.5 vrijednošću od 79,9 prelazi preporuke SZO za 16 puta. Pakistan i Indija su sledeći na spisku, koji izgleda ovako:

  1. Bangladeš (79,9)
  2. Pakistan (73,7)
  3. Indija (54,4)
  4. Tadžikistan (49)
  5. Burkina Faso (46,6)
  6. Irak (43,8)
  7. Ujedinjeni Arapski Emirati (43)
  8. Nepal (42,4)
  9. Egipat (42,4)
  10. Demokratska republika Kongo (40,8)
  11. Kuvajt (39,9)
  12. Bahrein (39,2)
  13. Katar (37,6)
  14. Indonezija (37,1)
  15. Ruanda (36,8)

Širom Indije, 1,3 milijarde ljudi, ili 96% populacije, udiše vazduh koji je sedam puta iznad preporuka SZO.

Globalno, centralna i južna Azija su najgori regioni i u njima se nalaze četiri najzagađenije zemlje. Posebno brine jug Azije, gdje se nalazi 29 od 30 najzagađenijih gradova.

Bez korenitih promjena u polju energetske infrastrukture i poljoprivrednih praksi, nema nade o značajnom poboljšanju, rekao je Hems.

Izvor: youtube/India Today

"U mnogim djelovima svijeta, zabrinjava ne samo spoljašnje, već i unutrašnje zagađenje vazduha. Ako kuvate sa 'prljavim' gorivom, stvarate zagađenje unutar doma koje je možda višestruko gore od onog koje se odvija napolju", rekao je on.

10 zemalja sa "zdravim" vazduhom

Samo deset zemalja i teritorija imalo je zdrav kvalitet vazduha. To su:

  1. Finska
  2. Estonija
  3. Portoriko
  4. Australija
  5. Novi Zeland
  6. Bermuda
  7. Grenada
  8. Island
  9. Mauricijus
  10. Francuska Polinezija

Milioni ljudi godišnje umiru zbog zdravstvenih problema vezanih za zagađenje vazduha, a SZO navodi da je taj broj 6,7 miliona ako se iskombinuju efekti zagađenja ambijenta i unutar domaćinstava.

Klimatska kriza koju je izazvao čovjek mijenja vremenske obrasce, vjetar i kišu, a postajaće sve gora kako temperatura bude rasla. Kriza izazvana sagorijevanjem fosilnih goriva igra ključnu ulogu u kvalitetu vazduha, dovodi do jačih požara u divljini i dužih i intenzivnijih sezona polena, koji pogoršavaju zdravstvene probleme izazvane zagađenjem.