Prijateljstvo između Češke i Slovačke ušlo u krizu.
Višedecenijsko prijateljstvo između Češke i Slovačke, naslednice bivše Čehoslovačke, ušlo je u duboku krizu otkako u Bratislavi sjedi proruska vlada premijera Roberta Fica. Za to vrijeme u Pragu snažno podržavaju Ukrajinu i nedavno su
Svađa je kulminirala prošle nedelje kada je češki premijer Petr Fijala najavio da se uobičajene češko-slovačke međuvladine konsultacije neće održati u narednim nedeljama ili mesecima jer ih Prag ne smatra prikladnim zbog "značajnih razlika". Fijala je dodao da saradnja između zemalja treba da bude usmjerena na konkretne projekte, ali i da je nemoguće sakriti da postoje značajne razlike u mišljenjima o nekim ključnim spoljnopolitičkim pitanjima, pri čemu je mislio na Ukrajinu.
kte, ali i da je nemoguće sakriti da postoje značajne razlike u mišljenjima o nekim ključnim spoljnopolitičkim pitanjima, pri čemu je mislio na Ukrajinu.
Uvjereni smo da nema potrebe za zajedničkim sastankom dvije vlade. O našoj odluci i nameri da odložimo sastanak obavijestili smo slovačku stranu", rekao je češki premijer. I ministar spoljnih poslova Češke Jan Lipavski podržao je odluku o prekidu međuvladinih konsultacija sa Slovačkom.
"Naši partneri bukvalno sa druge strane zemaljske kugle, na drugom kraju svijeta, shvataju da bezbjednost Evrope utiče na bezbjednost cijelog svijeta. Zato mi je žao što moje kolege u Slovačkoj to ne vide", rekao je Lipavski.Robert Fico je odgovorio da je Češka takvom odlukom ugrozila odnose sa Slovačkom. Prema njegovom mišljenju, razlog za to su različiti stavovi Praga i Bratislave o ratu Ruske Federacije protiv Ukrajine."Napominjemo da je češka vlada odlučila da ugrozi naše međusobne odnose samo zato što je zainteresovana da podrži rat u Ukrajini, dok slovačka vlada otvoreno govori o miru. Ali, vaša odluka neće uticati na suverenu slovačku spoljnu politiku", dodao je predsjednik slovačke vlade.Premijeri Fijala i Fico dogovorili su se u novembru 2023. da nastave tradiciju zajedničkih sjednica vlada koje je trebalo da se održe u Češkoj ovog proljeća. Poslednje međuvladine konsultacije dvije zemlje održane su u aprilu prošle godine, ali je sve dovedeno u pitanje promjenom vlasti u Slovačkoj.
Na primjer, 24. februara, na drugu godišnjicu agresije Rusije na Ukrajinu, Fico je izjavio da je rat počeo "divljanjem ukrajinskih neonacista". Pored toga, slovački ministar spoljnih poslova Juraj Blanar sastao se i razgovarao sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom na diplomatskom forumu održanom u Turskoj, iako su Lavrov i ruski predsednik Vladimir Putin i dalje na listi sankcija Evropske unije 2022. godine. Inače, do sada se među šefovima spoljnih poslova zemalja EU jedino mađarski ministar Peter Sijarto nije libio da se sastane sa Lavrovom. Međutim, za slovačkog premijera Roberta Fica ovaj sastanak je primer "uravnotežene i suverene slovačke spoljne politike prema svim djelovima svijeta".
Odgovor je stigao u vidu izjave predsjednika Češke Petra Pavela, koji se zalaže da NATO trupe treba da pruže podršku direktno na teritoriji Ukrajine i da se time neće narušiti nikakve međunarodne norme.
"Treba da se složimo sa saveznicima da bi, umjesto da se ukrajinski vojnici obučavaju na teritoriji država članica NATO i da se hiljade tih vojnika prebace u, recimo, Poljsku ili Češku, bilo bi mnogo logičnije prebaciti nekoliko desetina instruktora u Ukrajinu i tamo obučavaju ukrajinske vojnike", rekao je Pavel. U drugoj polovini bivše Čehoslovačke, zbog novouspostavljene proruske politike, Slovačka korak po korak postaje izolovana.
Tako se godišnja bezbjednosna konferencija GLOBSEC, koja se održava od 2005. godine, ove godine neće održati u Bratislavi, već prvi put u Pragu, zbog politike aktuelne slovačke vlade Roberta Fica. GLOBSEC se smatra drugim najvažnijim događajem ovog nivoa posle Minhenske bezbjednosne konferencije, a na ovom skupu su učestvovali i najviši svjetski zvaničnici i političari, poput predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Početkom marta Italija je odlučila da povuče PVO sistem SAMP/T iz Slovačke.
Fico se požalio da zbog italijanske odluke strateški objekti ostaju nezaštićeni, uključujući nuklearnu elektranu, i dodao da je prethodna vlada Ukrajini "dala" funkcionalni ruski protivvazdušni sistem S-300. On to, naravno, nikada ne bi uradio.