Holandski biolog Frik Vonk, objavio novi video susreta sa novootkrivenom vrstom džinovske zmije: "Na snimku se vidi najveća anakonda koju sam ikada vidio".
Naučnici su, uz pomoć domorodačkog plemena, otkrili novu vrstu džinovske anakonde u udaljenom i skrivenom području Amazona. Biolog Brajan Fraj sa Univerziteta Kvinslend u Australiji predvodio je tim koji je pronašao i proučavao nekoliko primjeraka novootkrivene sjeverne zelene anakonde (Eunectes akaima) u regionu Bameno.
"Pleme Vaorani nas je pozvalo da istražimo region i prikupimo uzorke određene populacije anakondi, za koju se priča da je najveća ikada. Domorodački lovci odveli su nas u džunglu na desetodnevnu ekspediciju. Pleme, u stvari, smatra ove zmije svetima", rekao je Fraj.
Značajna genetska razlika
Fraj navodi da se sjeverna zelena anakonda odvojila od južne zelene anakonde prije skoro 10 miliona godina i da se genetski razlikuju za 5,5 odsto. "Ovo je veoma značajna razlika. Na primjer, ljudi se genetski razlikuju od šimpanzi za samo oko 2 procenta. Ovo otkriće je vrhunac moje karijere", dodaje on.
U istraživanju je učestvovao i holandski biolog Frik Vonk, koji je prije nekoliko dana na svojoj Fejsbuk stranici objavio novi video susreta sa novootkrivenom vrstom džinovske zmije. "Na snimku se vidi najveća anakonda koju sam ikada vidio. Debela je kao guma od auta, duga osam metara i teška preko 200 kg - sa glavom velikom kao moja", napisao je on.
Uhvate plijen, a zatim ga zadave i zgnječe
Do sada su bile poznate četiri vrste anakonda, uključujući zelenu anakondu (poznatu i kao džinovska anakonda). Zelene anakonde su pravi divovi među gmizavcima. Najveće ženke mogu da narastu do više od sedam metara i teže preko 250 kilograma.
Ove životinje su dobro prilagođene životu koji provode uglavnom u vodi. Nozdrve i oči su im na vrhu glave, tako da mogu da vide i dišu dok im je ostatak tijela potopljen. Maslinaste su boje, sa velikim crnim mrljama, što im omogućava da se stapaju sa okolinom. Zelena anakonda se lako kreće kroz vodu i može da napadne veliki plijen kao što su kapibare i jeleni, piše Conversation.
Ova stvorenja nisu otrovna. Svoj plijen hvataju velikim, fleksibilnim čeljustima, zatim ga dave i gnječe svojim moćnim tijelima prije nego što ga progutaju.