Tramp istakao da će 'ohrabriti' Rusiju da radi šta želi sa saveznicima koji ne ulažu dovoljno novca u vojsku.
Donald Tramp, koji je na dobrom putu da postane republikanski kandidat za predsjednika, izazvao je bijes zapadnih partnera kada je u nedelju nagovijestio da SAD možda neće braniti NATO saveznike od potencijalnog napada Rusije koji ne troše dovoljno novca na odbranu. Trampova izjava je najnoviji slučaj u kojem je stao na stranu režima Vladimira Putina. To znači da 77-godišnji bivši predsjednik ili ne razumije kako NATO funkcioniše ili iskrivljuje istinu radi političke dobiti, piše AP.
Na predizbornom skupu u Konveju u Južnoj Karolini u subotu, Tramp se prisjetio kako je, kao predsjednik SAD, rekao jednoj članici NATO da će uskratiti američku pomoć i 'ohrabriti' Rusiju da radi šta želi sa saveznicima koji ne ulažu dovoljno u vojsku. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg uzvratio je neobično oštrom izjavom da Tramp ugrožava bezbjednost cijele transatlantske alijanse. Trampova izjava se nije dopala ni aktuelnom predsjedniku Džou Bajdenu.
"Priznanje Donalda Trampa da namjerava da Putinu da zeleno svijetlo za još rata i nasilja, da nastavi svoj brutalni napad na slobodnu Ukrajinu i da proširi svoju agresiju na narod Poljske i baltičkih država je užasno i opasno", rekao je Bajden. Tokom Obamine administracije, 2014. godine, članice NATO su se složile da krenu ka cilju trošenja 2% BDP-a na nacionalnu odbranu do 2024. godine.
Na poslednjem samitu u Litvaniji, članice NATO su ponovo dale obećanje da će potrošiti najmanje 2% BDP-a na svoju vojsku, ali nije nametnut rok za postizanje tog cilja.
Članice NATO ne plaćaju članstvo u organizaciji i ne duguju ništa osim doprinosa u administrativni fond. Tramp očigledno nije mislio na ta administrativna plaćanja. Da bi mogli da doprinesu zajedničkoj odbrani, svaka članica bi morala da potroši 2% BDP-a na odbranu, ali to je dobrovoljan cilj i niko nije dužan da to čini. Zemlje ne plaćaju novac NATO, već ga ulažu u sopstvene oružane snage.
Portal Forces.net je iznio podatke o tome koliko svaka država članica izdvaja za nacionalnu vojsku. NATO ima 31 članicu, a Finska je poslednja pristupila alijansi prošle godine. Samo 11 država članica izdvaja više od 2% BDP-a, a zanimljivo je da su ispod crte Francuska (1,90%), Njemačka (1,57%) i Norveška (1,67%).
Poljska i Grčka su na samom vrhu. Sa 3,90% BDP-a Poljska izdvaja čak više od SAD (3,49%). Na trećem mjestu je Grčka sa 3,01 odsto. Zemlje članice koje se graniče sa Rusijom povećale su svoja izdvajanja za NATO od početka invazije. Tako Estonija izdvaja 2,73% BDP-a, Litvanija 2,54%, Finska 2,45%, Rumunija 2,44%, Mađarska 2,43% i Letonija 2,07%. Iznad linije su i Velika Britanija 2,07% i Slovačka 2,03%.
Zemlje članice koje ne dostižu postavljeni cilj od 2% su Francuska (1,90%), Crna Gora (1,87%), Sjeverna Makedonija (1,87%), Bugarska (1,84%), Hrvatska (1,79%), Albanija (1,76%), Holandija (1,70%), Norveška (1,67%), Danska (1,65%), Njemačka (1,57%), Češka (1,50%), Portugal (1,48%), Italija (1,46%), Kanada (1,38%), Slovenija (1,35%), Turska (1,31%), Španija (1,26%), Belgija (1,13%) i Luksemburg (0,72%).
Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. dala je članovima dodatni podsticaj da ojačaju svoje armije. Organizacija Sjevernoatlantskog pakta osnovana je posle Drugog svjetskog rata sa ciljem da se zaustavi širenje sovjetske kontrole u Evropi jer je Sovjetski Savez počeo da širi svoj uticaj u Istočnoj Evropi. Ruski predsjednik Vladimir Putin je godinama upozoravao da Moskva širenje NATO vidi kao prijetnju.