Predsjednik Federalnih rezervi SAD Džerom Pauel izjavio da je putanja dugova Sjedinjenih Država neodrživa i da se pozajmljuje od budućih generacija.
Intervju predsjednika Federalnih rezervi SAD Džeroma Pauela, koji je dao za CBS, donosi jednu od rijetkih kritika fiskalne politike SAD sa kristalno jasnom porukom: Putanja dugova Sjedinjenih Država je neodrživa, pozajmljujemo od budućih generacija. Prema konvencionalnim standardima jasno je da je stopa zaduživanja Sjedinjenih Država neodrživa, ali je veoma rijetko da guverner najmoćnije centralne banke komentariše budžetska pitanja.
U Americi je, istorijski gledano, relativno uobičajeno da Bijela kuća javno vrši pritisak na centralnu banku da promjeni monetarnu politiku, obično u pravcu stimulativnih mjera, ali je veoma rijetko da šef Federalnih rezervi govori o fiskalnoj (ne)odgovornosti. Na pitanje u intervjuu za CBS, Džerom Pauel je u početku izbegavao da odgovori na pitanje kako procjenjuje državni dug. Rekao je da fiskalna pitanja svakako ulaze u modele FED-a koje koriste za donošenje monetarnih odluka, ali ih ne komentarišu, što je svojevrsni apsurd u konceptu makroekonomskog upravljanja Sjedinjenim Državama.
"Uglavnom se zaista trudimo da ne komentarišemo fiskalnu politiku i govorimo Kongresu kako da radi svoj posao kada oni zapravo imaju nadzor nad nama. Dakle, državni dug ne igra veliku ulogu u našem razmišljanju. U stvari, to uopšte ne igra ulogu u našem razmišljanju. Kada Kongres krene u deficitarnu potrošnju, to može biti stimulativno, to ide u naše modele. Ali mi to ne činimo, naša uloga uopšte nije da budemo sudija fiskalne politike na bilo koji način", rekao je Pauel.
Ignorišući iracionalnost tvrdnje šefa centralne banke da nacionalni dugovi "ne ulaze u razmišljanje" centralnih bankara, iako ulaze u njihove modele, Pauel je bio načelan, ali jasan u pogledu održivosti američkih dugova nakon što mu nisu dopustili da se izvuče prethodnim, "diplomatskim" odgovorom. Na direktno pitanje da li državni dug Sjedinjenih Država predstavlja rastući problem za nacionalnu ekonomiju, Pauel je odgovorio:
"Dakle, rekao bih ovo. Dugoročno gledano, SAD su na neodrživom fiskalnom putu. Federalne vlasti Sjedinjenih Država su na neodrživom fiskalnom putu. A to samo znači da dug raste brže od ekonomije. Dakle, to je neodrživo. Mislim da to uopšte nije kontroverzno. I mislim da znamo da se moramo vratiti na održivi fiskalni put. I mislim da sada počinjete da čujete ljude u izbornim jedinicama koji to mogu da učine. Vrijeme je da se vratimo tom fokusu".
Nije de fakto iznenađenje što Pauel tvrdi da su fiskalni dugovi neodrživi, pa čak ni to da pitanje ne smatra kontroverznim, ali je zagonetno na koga misli kada kaže da su se na sceni pojavili političari koji mogu da obezbijede da se Amerika vrati u put fiskalne održivosti. Čitav niz kongresnih debata u proteklih nekoliko godina ukazuje da se fiskalne politike demokrata i republikanaca neznatno razlikuju i da nijedna partija u praktično bipolarnom političkom sistemu ne pokazuje ozbiljnu inicijativu da zaustavi rast zaduženja, osim verbalno-politički.
Kada je novinar na kraju intervjua izjavio da Pauel izgleda veoma zabrinut zbog neodrživosti putanje fiskalnog duga, predsjednik FED-a to jednostavno priznaje:
"Na duge staze, naravno da jeste veoma zabrinjavajuće. Znate, mi zapravo - pozajmljujemo od budućih generacija. I svaka generacija bi zaista trebalo da plaća za stvari koje su joj potrebne. To može dovesti do toga da savezna vlada kupi stvari koje su joj potrebne, ali ona bi zapravo trebalo da plaća te stvari, a ne polagati račune našoj djeci i unucima. Mislim da ovo, opet, nije kontroverzno. Ali to je teško sa političkog stanovišta. To zapravo nije naše posao. Ali mislim da je prilično široko prihvaćeno da je vrijeme da se vratimo prioritetima fiskalne održivosti. Bolje prije nego kasnije", rekao je.
Nije lako razumjeti čovjeka koji je na visokoj javnoj funkciji, koji je svjestan da je putanja fiskalnih dugova neodrživa i ugrožava stabilnost države čiji poreski obveznici mu daju platu, ali radije istrajava na politici "da ne miješaj se", umjesto da postane vatreni javni aktivista zabrinut za budućnost američke djece.