SAD spremaju odgovor za napad dronom u Jordanu u kome su poginula tru vojnika.
Dok Bajdenova administracija razmatra mogući vojni odgovor na napad dronom na američku bazu u Jordanu, iračka militantna grupa osumnjičena za napad objavila je da obustavlja napade na američke snage u Iraku i Siriji. Američki zvaničnici vjeruju da su napad u kojem su ubijena tri američka vojnika izvele grupe naoružane i vođene od strane Irana i da je napad nosio obilježja operacije Kataib Hezbolaha, dio labave koalicije militanata okupljenih u okviru Islamskog otpora u Iraku. Iran je negirao bilo kakvu umiješanost.
Vlada iračkog premijera Muhameda Al-Sudanija pokušava da spriječi američke udare u Iraku, apelujući na "sve strane unutar i izvan Iraka" da deeskaliraju krizu, rekao je Farhad Alaldin, premijerov savjetnik. Proiranski Kataib Hezbolah rekao je da zaustavlja napade na američke baze i trupe, nazivajući taj potez privremenim i upozoravajući na "neprijateljske američke akcije". Abu Husein Al-Hamidavi, generalni sekretar grupe Kataib Hezbolah, rekao je da je obustavljanje napada na SAD učinjeno "da bi se spriječila sramota iračke vlade".
SAD smatraju Iran odgovornim za napad, ali ne žele rat sa Teheranom. "Oni (Iran) snabdijevaju oružjem ljude koji su izveli napad. Ali nam ne treba širi rat na Bliskom istoku. To nije ono što ja tražim", rekao je Bajden. Portparol Pentagona Pat Rajder dodao je da najava iračke milicije neće uticati na planiranje odmazde SAD.
Na Bajdena se vrši pritisak da napadne Iran
Američki predsjednik Džo Bajden je pod snažnim pritiskom republikanaca da što snažnije odgovori na napad proiranskih grupa u Jordanu. Iako je Bajden rekao da je već odlučio kako će SAD odgovoriti na napad dronom, ostaje nepoznato kako to tačno planira da uradi. To znači da je svjestan da bi ishitrena reakcija mogla da pokrene rat sa Iranom, koji Bijela kuća želi da izbjegne po svaku cijenu. Administracija Džoa Bajdena vjerovatno upravo sada pravi vojne proračune, s obzirom na sve moguće posledice odgovora.
"Ne tražimo novi rat. Ne tražimo eskalaciju. Ali mi ćemo apsolutno učiniti sve što je neophodno da se zaštitimo i da na odgovarajući način odgovorimo na ove napade", rekao je Džon Kirbi, portparol Savjeta za nacionalnu bezbijednost Bijele kuće.
Na stolu su tri potencijalna rješenja
Mjesecima je američka administracija bila fokusirana na pokušaje da spriječi da se rat između Izraela i Gaze prelije u širi regionalni rat koji bi primorao SAD da se direktnije uključe u sukob. Ali poslednjih nedelja, eskalacija neprijateljstava postaje sve stvarnija, a status quo više nije opcija.
Bajden se od nedelje najmanje dva puta sastao sa svojim timom za nacionalnu bezbijednost, a trenutno su na stolu tri potencijalna rješenja. Prema "The Wall Street Journal-u" scenariji uključuju američki napad unutar Irana, napad na proiranske militante u regionu ili uvođenje novih sankcija. Bivši američki zvaničnici rekli su za "Foreign Policy" da je jedna od opcija i diplomatski razgovor, iako je u ovom trenutku teško vidjeti kako bi se to dogodilo kada su mnogi Amerikanci željni vojne odmazde protiv iranskih terorističkih snaga, prenosi Jutarnji list.
Najvjerovatniji odgovor SAD je udar na proiranske militante u regionu ili na iranske ciljeve u inostranstvu. Vašington bi mogao da gađa iransku "osovinu otpora", odnosno njegove paravojne Kuds snage u Siriji, Iraku i Jemenu. Do sada se pokazalo da je to dovoljno da primora Iran da se povuče. Na primjer, nakon napada u kojem je ubijen komandant iranskih snaga Kuds Kasem Sulejmani, Iran je odustao od raketnog pohoda na američke trupe u Iraku i Siriji.
Jedna od opcija je napad na iranske brodove na moru ili pokretanje velikog napada na Islamski otpor u Iraku, koji je preuzeo odgovornost za napade na američku bazu u Jordanu. Savjetnik američke obavještajne službe otkrio je za "The Wall Street Journal" da su snage Iranske revolucionarne garde (IRGC) i njihovi saveznici u Deir ez-Zoru i drugim djelovima istočne Sirije na samom vrhu liste za mogući kontranapad.
Iračke militantne grupe koje podržava Iran postale su moćna vojna i politička snaga sa desetinama hiljada boraca. Njihov uticaj je značajno porastao nakon što su odigrali značajnu ulogu sa koalicijom predvođenom SAD u suprotstavljanju Islamskoj državi (ISIS) u Iraku 2014. Neke oružane grupe su sada djelimično integrisane u državne institucije, njihovi lideri zauzimaju uticajne pozicije unutar vladajuće koalicije i održavaju veze sa Iranom. Program ovih grupa uglavnom je vođen "domaćim" političkim i ekonomskim interesima, rekao je za "Fajnenšel tajms" Renad Mansur, saradnik istraživačkog centra "Chatham House".
"S druge strane, postoje grupe koje su bliže Iranskoj Revolucionarnoj gardi i libanskom Hezbolahu. Njih treba shvatiti kao transnacionalne i naizgled dizajnirane za ovakvu vrstu regionalnog sukoba", objasnio je Mansur. "Ove grupe otpora nisu zainteresovane za nacionalnu politiku ili upravljanje. Oni svoju ulogu vide kao dio šireg sukoba protiv SAD i Izraela, napadaju kad god se tenzije između SAD i Irana razbuktaju", dodao je Mansur.