Prema prognozama OECD očekuje se da će cijene pekarskih proizvoda, mesa i povrća najviše porasti, dok će cijene hrane generalno biti smanjene uslijed pada cijena ključnih namjernica poput šećera, kafe, kukuruza i soje
Kraj godine i početak nove je trenutak sumiranja postignutog i najave prognoza "šta nas čeka od 1. januara?". Sukobi na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, uvećanje kamatnih stopa... mnogo je događaja zbog kojih je Evropa na izuzetno izazovnom putu oporavka, a Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) izdala je prognoze u kojima navodi kako će, u ekonomskom smislu, izgledati 2024. godina.
Na svjetskom nivou prognozira se usporavanje ekonomske ekspanzije na 2,7% u 2024. godini, sa 2,9% ove godine, prije nego što se ponovno ubrza na 3% u 2025. godini, podstaknuto oporavkom stvarnog rasta prihoda i smanjenjem kamatnih stopa, kako se navodi u analizi.
Prema Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), evrozona se može pripremiti za godišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,5% u poslednjem tromesečju 2023. godine. Očekuje se da će BDP u evrozoni porasti za 0,6% ove godine, a potom slijedi povećanje od 0,9% u 2024. i 1,5% u 2025. godini.
Protekla godina je obiljeležena opštim smanjenjem inflacije, pretežno zbog umjerenih cijena energije tokom prvog polugodišta 2023. Međutim, rezovi u proizvodnji ključnih OPEK+ zemalja i poremećaji u snabdevanju na tržištu nafte izazvali su porast cijena nafte od juna. Ova situacija, zajedno s geopolitičkim tenzijama, trenutno stvara neizvjesnost u pogledu budućih inflacionih izgleda.
OECD predviđa usporavanje inflacije u evrozoni na 2,9% u 2024. godini, sa daljim padom na 2,3% u 2025. godini.
Stopa nezaposlenosti ostaje niska u svim zemljama članicama OECD i očekuje se da će iznositi 5,1% i tokom 2024. i 2025. godine. Iako bi nezaposlenost mogla porasti u nekim zemljama poput SAD, UK-a, Kanade i Australije, Japan i evrozona zadržavaju nisku stopu nezaposlenosti od oko 6,5%.
Proširenje sukoba na Bliskom istoku može imati ozbiljne posledice na globalna ekonomska očekivanja, posebno za evropske ekonomije. Očekuje se da bi sukob mogao izazvati poremećaje na energetskim tržištima i trgovačkim rutama, potencijalno dovodeći do povećanja inflacije.
Dodatno, zadržavanje visokih kamatnih stopa od strane centralnih banaka može rezultirati strožim kreditnim standardima, usporavajući potrošnju i izazivajući porast nezaposlenosti i bankrota.
U narednom periodu, očekuje se da će cijene pekarskih proizvoda, mesa i povrća najviše porasti, dok će cijene hrane generalno biti smanjene uslijed pada cijena ključnih namjernica poput šećera, kafe, kukuruza i soje.
Cijene restorana i plodova mora mogu porasti između tri i pet odsto, dok se očekuje da će mliječni proizvodi i voće poskupeti između jedan i tri odsto, prema prognozama Rabobanka, piše Fajnenšl Tajms.