Predsjednik Kine Si Đinping stigao je u San Francisko gdje će učestvovati na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje i danas se sastati sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.
Si Đinping je u utorak stigao u San Francisko na dugo očekivani samit sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom. Dvojica lidera će razgovarati o bilateralnim odnosima SAD i Kine, značaju održavanja otvorenih linija komunikacije i o nizu regionalnih i globalnih pitanja. Si će takođe prisustvovati 30. nezvaničnom sastanku lidera Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) od 14. do 17. novembra.
To što je Si došao u SAD posle šest godina je izvanredno samo po sebi. Lideri dvije najveće svjetske ekonomije nisu razgovarali otkako su se poslednji put sastali na marginama drugog međunarodnog skupa na Baliju u Indoneziji u novembru 2022. godine. Da bi organizovale ovaj sastanak, njihove vlade su morale da riješe niz spornih pitanja: od rukovanja navodno lažnim kineskim balonom iznad Amerike do ciljanja Pekinga na međunarodne kompanije i restrikcija oko visoke tehnologije. Očekivanja za velike pomake na sastanku u srijedu su mala.
Si se bori da oživi posrnulu kinesku ekonomiju koja se još nije u potpunosti oporavila nakon što su njegove stroge kontrole pandemije bile ublažene, sa tržištem nekretnina u krizi i rekordnom nezaposlenošću mladih. Ekonomski problemi, u kombinaciji sa neobjašnjivim smjenjivanjem dvojice izabranih zvaničnika na vrhu njegove vlade, ukaljali su imidž koji je Si imao poslednji put kada je sreo Bajdena, kada je upravo konsolidovao vlast i započeo treći mandat.
U međuvremenu, Bajden se suočava sa međunarodnim izazovima od rata u Ukrajini do najnovijeg sukoba u Gazi. Na sve to, Bajden se bori da ponovo postane predsjednik Amerike na izborima koji će se održati sledeće godine.
Ksijev raspored
Uprkos izazovima sa kojima se suočava kod kuće, kineski lider možda sebe vidi u jačoj poziciji u odnosu na Bajdena. Peking smatra da su SAD pogođene dubokom političkom polarizacijom i globalnim padom.
"Si misli da su SAD željele da poboljšaju odnose sa Kinom i on je odgovorio. Poslali su mu te delegacije... nakon što je izvršio pritisak na američku vladu", rekao je Suišeng Žao, direktor Centra za kinesko-američku saradnju na Univerzitetu u Denveru, misleći na posjete američkih zvaničnika Pekingu tokom poslednjih mjeseci.
Peking vjeruje da su SAD te koje "treba da izvrše korekciju" u svom stavu prema Kini. U njegovim očima, ako "dolazite kod nas i razgovarate sa nama, onda biste trebali krenuti u našem pravcu", rekao je Žao. Analitičari tvrde da je jedno pitanje na vrhu Ksijeve liste nastojanje SAD da diverzifikuju lance snabdijevanja kako bi se smanjilo oslanjanje na kinesku proizvodnju i njeni napori da ograniči pristup Kini vrstama napredne američke tehnologije.
Peking ove napore, koji uključuju ograničenja prodaje naprednih čipova Kini i zabrane nekih američkih tehnoloških investicija u Kini, vidi kao očite akcije za suzbijanje njenog uspona - a ne uske, ciljane mjere nacionalne bezbjednosti za koje Bajdenova administracija tvrdi da jesu.
Kineski zvaničnici uzvratili su sopstvenim kontrolama prirodnih materijala koji se koriste za pravljenje tehnoloških proizvoda. Si će zatražiti od Bajdena da pojasni i definiše obim američkog pristupa tehnološkim ograničenjima, kažu analitičari. Takođe je vjerovatno da će podstaći Bajdena u promjenu politike prema Tajvanu, samoupravnoj demokratiji koju kineska vladajuća Komunistička partija tvrdi i sa kojom je obećala da će se ujediniti.
SAD su pojačale podršku ovom ostrvu poslednjih godina usred sve veće agresije Kine. Pitanje postaje još akutnije uoči predstojećih predsjedničkih izbora u januaru, na kojima se Peking nada da će tajvanska Demokratska progresivna partija (DPP), koja se protivi bližim vezama sa Kinom, izgubiti vlast.
"Peking zna da izbori dolaze. Oni poručuju Americi na svaki mogući način da je ovo pitanje crvene linije, ne dirajte ga, i bolje je da vladaš kandidatom DPP-a kako on ne bi pokrenuo rat koji mora da se vodi", rekao je Sun iz Stimson centra.
"Pozitivni signali"
Kina se nada da će izgladiti "bolne odnose" sa Amerikom. Čini se da je raspoloženje kineske javnosti prema SAD takođe omekšalo poslednjih mjeseci, prema mjesečnim anketama koje je sprovela firma za uvid u poslovanje Morning Consult. Od aprila do oktobra, udio Kineza koji vide SAD kao "neprijatelja" pao je za 9 procentnih poena na 48%, pokazalo je istraživanje.
U međuvremenu, posjeta četiri američka zvaničnika Pekingu tokom ljeta predstavlja značajan korak napred ka obnavljanju linija komunikacije koje je Peking presjekao u znak protesta protiv tadašnje predsjednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi koja je posjetila Tajvan 2022. godine.
Ali kada je riječ o tome da li će bilo koji od tih razgovora i samita Bajdena i Sija dovesti do ustupaka u vezi sa ključnim pitanjima koja pokreću tenzije između SAD i Kine - poput Tajvana, tvrdnje Pekinga u spornom Južnom kineskom moru ili napora obije strane u ime zaštite nacionalne bezbjednosti - analitičari su veoma skeptični.
Posle skoro dvije godine rata u Ukrajini, čini se da SAD nemaju mnogo nade da će Peking izvršiti pritisak na bliskog partnera Rusiju da prekine svoju invaziju. Kada je riječ o poslednjem sukobu u Gazi, čak i ako Bajden zatraži od Kine da izvrši pritisak na svog trgovinskog partnera Iran da se ne miješa, koordinacija bi mogla biti "neizvodljiva u praksi", kaže Ši.
Sve ovo znači da će Kina i SAD vjerovatno nastaviti pozitivne interakcije nakon sastanka, ali će njihove veze ostati krhke, kažu analitičari.