Svijet

DA LI JE SVIJET NEŠTO NAUČIO?! OVU ZIMU NEĆE OBILJEŽITI JEDAN RAT, VEĆ DVA!

Autor Uroš Matejić

Iako su rezerve gasa u EU više od 99 odsto popunjene prije roka, cijene su i dalje stabilno visoke na cijelom kontinentu u poređenju sa drugim regionima.

Izvor: AHMAD GHARABLI / AFP / Profimedia

Prošle zime Evropljani su se suočili sa previsokim računima za struju pošto se kontinent brzo odviknuo od ruskog gasa. Ove godine EU je bolje pripremljena, ali sada drugi rat takođe prijeti da uzdrma njena energetska tržišta. Sukob između Izraela i Hamasa prijeti da poremeti odnose Evrope sa Bliskim istokom ili čak da uvuče Iran u direktnu konfrontaciju sa Izraelom i njegovim zapadnim partnerima. Iako su tržišta za sada relativno mirna, bilo koji od ovih scenarija mogao bi da izazove haos.

Uprkos tome, Evropa je "opremljena da se suoči sa skučenim globalnim tržištem nafte i dizela", rekla je savjetnica za energetiku Kadri Simson u intervjuu za Politiko. Zvaničnici su naučili lekcije iz ruskog rata protiv Ukrajine i rade na izgradnji "dobrog razumijevanja svih naših ranjivosti kako bismo ih najbolje riješili i bili spremni za sve incidente ili hitne situacije“.

Zvaničnici EU održali su seriju sastanaka sa zemljama proizvođačima nafte poslednjih nedelja, kako sa starim prijateljima poput Norveške, tako i sa novim partnerima poput Alžira i Nigerije, kako bi spriječili bilo kakve potencijalne poremećaje.

"Nakon izbijanja krize u Gazi, suočeni smo sa dva sukoba u evropskom susedstvu. Istočni Mediteran je važno poprište za evropsku energetsku sigurnost, pošto je evropska energetska tranzicija još uvijek upletena u geopolitičke neizvjesnosti", rekao je Simson, pripisujući nedostatak drame na tržištima "pripravnosti i upravljanju krizama koje je EU uspostavila kako bi odgovorila na rusku energetsku ucjenu".

Ograničen uticaj na tržišta nafte

Borbe u Gazi i u manjoj mjeri duž sjeverne granice Izraela sa Libanom imale su samo ograničen uticaj na tržišta nafte. Cijene su prvobitno porasle nakon napada militanata Hamasa 7. oktobra i odgovora Izraela, ali je ključna referentna vrijednost nafte Brent ove nedelje je pala za 4,2 odsto na oko 81 dolar za barel, što je otprilike nivo prije nego što je nasilje počelo.

Tržišta su izbjegla ponavljanje 1973. godine, kada je Jomkipurski rat zmeđu Izraela i njegovih susjeda podstakao velike arapske proizvođače, na čelu sa Saudijskom Arabijom, da stave embargo na svoj izvoz izraelskim saveznicima. Zalivski odnosi sa Izraelom značajno su se poboljšali u poslednjih 50 godina: UAE i Bahrein priznali su njegov suverenitet prema Abrahamovom sporazumu iz 2020. godine, dok Saudijska Arabija pregovara da učini isto. Trgovci se stoga klade da će zalihe nafte ostati manje-više stabilne dok se sukob ne proširi, kaže Viktor Katona, vodeći analitičar sirove nafte u energetskoj obavještajnoj kompaniji Kpler.

"Rizik dolazi iz Irana"

Rizik više dolazi od Irana, ističe Katona. U najgorem slučaju, širenje sukoba moglo bi dovesti do toga da Iran poremeti transport iz arapskih zemalja kroz Ormuški moreuz. Iranska sopstvena sirova nafta, iako pod zapadnim sankcijama, izvozi se u velikim količinama u Kinu.

"Ako Izrael počne da napada iransku teritoriju, a Iran zbog toga bude manje izvozio, onda Kina neće imati dovoljno sirove nafte i moraće da kupuje negdje drugde, što će povećati globalne cijene. To je spirala koja odmah počinje", rekao je Katona.

Iako je iransko teokratsko rukovodstvo dosljedno obećavalo da će uništiti državu Izrael i javno podržavalo napade Hamasa, ono poriče umiješanost u njihovo planiranje i izvršenje. Izraelske odbrambene snage saopštile su da su izvele napade na militantne grupe u Siriji koje su bliske sa iranskom Islamskom revolucionarnom gardom, ali do sada nisu pogodile ciljeve unutar samog Irana.

Газпром нефть
Izvor: Youtube/Газпром нефть

Tržišta gasa osjetila su neposredniji uticaj rata. Izrael je zatvorio slavine na svom gasnom polju Tamar na moru nekoliko sati nakon iznenadnog napada Hamasa, usred izvještaja da će biti meta raketnih napada.

Dok Izrael proizvodi samo relativno male količine prirodnog gasa - oko 21 milijardu kubnih metara prošle godine, u poređenju sa ruskih 618 milijardi - on je ključni izvoznik u susjedni Egipat, a prekidi su pogoršali redovne nestanke struje u zemlji. U međuvremenu protok je nastavljen, ali u manjim količinama.

Svaka eskalacija sa Iranom mogla bi da utiče na tržište gasa, kao i na tržište nafte, s obzirom da se trećina svjetskog tečnog prirodnog gasa i šestina njegove nafte otpremaju kroz Ormuški moreuz. "Ako stvari ostanu kako jesu, nema problema, ali ako dođe do rata u koji je uključen i Iran i zbog toga je blokirana trgovina kroz Hormuški moreuz, onda će cene sigurno rasti", rekao je jedan diplomata EU upoznat sa pregovorima o unutrašnjoj energetskoj strategiji.

"Svi žele da izbjegnu eskalaciju"

"Međutim, svi veliki igrači žele da izbjegnu eskalaciju, a Iran to želi da izbjegne zbog prijetnji sankcijama", insistirao je diplomata. Bez tog strašnog scenarija, uticaj na tržišta gasa u EU će verovatno biti ograničen, kaže Tom Marzec-Manser, šef analitike gasa u kompaniji ICIS za tržišno obavještavanje, ali više zbog prethodnog sukoba nego poslednjeg.

"Iz perspektive evropske određivanja cijena gasa, i dalje izgledamo relativno dobro i to je uglavnom uzrokovano zbog slabe potražnje. Mnogi industrijski potrošači i dalje koriste znatno manje gasa nego prije energetske krize prošle godine, tako da je potrošnja u Evropi ostala niska", rekao je Marzec-Manser.

Prema Evropskoj komisiji, zemlje članice su kolektivno smanjile potrošnju prirodnog gasa za skoro 20 odsto uoči prošle zime, pri čemu je industrija usporavala proizvodnju, a obnovljivi izvori energije igrali su mnogo veću ulogu u proizvodnji električne energije. Uprkos tome, potrošnja je zapravo porasla u oktobru po prvi put od početka rata, što je rani znak da poslovni sektor možda provizorno pokušava da povrati izgubljenu produktivnost.

Rezerve gasa popunjene su više od 99 odsto

Ali, iako su rezerve gasa u EU više od 99 odsto popunjene prije roka, cijene su i dalje stabilno visoke na cijelom kontinentu u poređenju sa drugim regionima. To znači da su Evropljani izloženiji riziku od kratkoročnih skokova cijena energije, pri čemu bi industrija potencijalno morala ponovo da uspori ako računi postanu neprihvatljivo visoki.

"U mnogo smo boljoj situaciji nego 2022. godine. Imamo više toplotnih pumpi, vraćene su elektrane koje prošle godine nismo imali na raspolaganju, a izgradili smo i više terminala za tečni prirodni gas", rekao je Georg Zahman, viši saradnik u Bruegelu. Međutim, ako države članice izgube fokus na smanjenje potražnje i pokušaju da daju prednost svojim industrijama sa subvencijama, upozorio je Zahman, to bi moglo da izazove rasipničku trku "koja bi bila u suštini na štetu svih".

Istovremeno, zima u Evropi više nije ono što je bila. Rekordne temperature su zabilježene širom svijeta u poslednja četiri mjeseca, a prošla zima je bila druga najtoplija ikada zabilježena na kontinentu. Iako bi to mogla biti dobra vijest za zalihe fosilnih goriva u kratkom roku, vjerovatno je loša vijest za skoro sve ostalo u ne tako dugom roku.

Tagovi