Robert Fico i Viktor Orban podrivaju evropsku politiku.
Novi slovački premijer, povratnik na vlast Robert Fico, rekao je da Slovačka neće poslati više "ni jedan metak Ukrajini". Na Zapadu vlada zabrinutost da bi se Fico mogao pridružiti mađarskom premijeru Viktoru Orbanu u podrivanju evropske politike.
Otkako je krajem oktobra izabran za premijera, Robert Fico nije gubio vreme. Počeo je da ponavlja nacionalističke, populističke teze koje su mu donijele pobjedu na izborima. "Čućete suvjereni slovački glas iz slovačkih ministarstava i gledati suvjerenu slovačku spoljnu politiku", izjavio je Fico.
To je u skladu sa njegovim predizbornim obećanjima, koja su bila mješavina nacionalnih i proruskih tonova. Na Zapadu postoji zabrinutost da bi Ficov povratak na vlast, pet godina nakon što je svrgnut zbog ubistva novinara Jana Kucijaka i njegov vjerenice, mogao pomoći da se podrije jedinstvo Evropske unije i NATO.
Fico bi mogao da podrije zapadnu podršku Ukrajini ili sankcije protiv Rusije koje sprovodi EU, strahuje se na Zapadu. U tome će imati svesrdnu pomoć svog ministra spoljnih poslova Juraja Blanara, koji je recimo jednom tvrdio da su Ukrajinci odgovorni za sovjetsku invaziju na Čehoslovačku 1968. godine.
Osim toga, Ficov dolazak na vlast bi mogao dati novi podsticaj mađarskom premijeru Viktoru Orbanu kojeg neki optužuju da teži uspostavljanju proruskog bloka unutar Evropske unije. Drugi pak sumnjaju da će Fico zaista sprovesti svoje prijetnje, tvrdeći da je to samo muzika za uši njegovih birača.
Došavši na samit EU dan nakon imenovanja, Fico je rekao predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen da Bratislava neće slati oružje Ukrajini, niti će podržati nove sankcije Rusiji. Ta vrsta retorike je i omogućila njegovo neočekivano političko vaskrsnuće.
"Ovo odražava stavove značajnog dijela slovačkog stanovništva, koji tradicionalno ima povoljniji stav prema Rusiji u poređenju sa većinom regionalnih zemalja u centralnoj i istočnoj Evropi", ističe Andrius Tursa, stručnjak za istočnu Evropu iz konsultantske kompanije za rizik Teneo International.
Stoga nije iznenađujuće što je nastup novog slovačkog lidera izazvao uzbunu u nekim krugovima u vezi sa bezbjednosnim interesima NATO. "Pošto su slovački vojnici smješteni u Letoniji... možemo li da vjerujemo da će im biti dozvoljeno da se bore ako Letoniju napadne Rusija?", upitao je bivši letonski ministar odbrane Artis Pabriks.
"Možemo li vjerovati Ficovoj vladi? Može li NATO vjerovati Ficovoj vladi u pogledu osjetljivih obavještajnih podataka", dodao je on. Ficovo obećanje da Slovačka neće više poslati "ni jedan metak" Ukrajini se takođe uglavnom smatra praznom prijetnjom, jer je zemlja ionako već poslala praktično sve oružje koje je mogla.
Čak i Rusija priznaje da neće biti velike razlike. "Slovačka nije imala tako veliki udio u snabdijevanju oružjem, teško da će to uticati na cio proces", rekao je portparol Kremlja posle Ficove izjave. U međuvremenu, izgleda da će privatna industrija naoružanja koja ima velike porudžbine iz zapadnih zemalja, uključujući Njemačku, nastaviti da šalje oružje preko istočne granice.
Predsjednik parlamenta Peter Pelegrini rekao je da ne očekuje da će na takve pošiljke uticati Ficova obećanja, ističući važnu ekonomsku ulogu koju igra namjenska industrija. Sve to sugeriše da je malo vjerovatno da će Fico ispuniti Orbanove nade u izgradnju alternativnog bloka moći unutar Evropske unije.
Fico je očito propustio da podrži Mađarsku koja je pokušala da na samitu pomoć Ukrajini uslovi odmrzavanjem sredstava za Budimpeštu u evropskim fondovima. Osim toga, Fico se pobrinuo da uvjeri sagovornike u Briselu da neće kopirati mađarsko podrivanje zapadnih partnera sastankom sa Vladimirom Putinom.
Ali čak i ako se Fico uhvati u Orbanovo kolo, to mađarskom lideru neće nadoknaditi gubitak Poljske. Pod nacionalističkim populistom Jaroslavom Kačinjskim, Varšava se pridružila Orbanu u sukobu sa Briselom u proteklih osam godina.
Ali pošto su liberalne snage spremne da preuzmu vlast nakon izbora u Poljskoj prošlog mjeseca, mađarski premijer će izgleda biti još više izolovan. "Za razliku od Orbana i Kačinjskog, Fico nema viziju politike kao sile za promjene", kaže Mesežnikov. "On traži moć radi nje same. On će sarađivati sa Orbanom u pokušaju da dobije podršku u određenim pitanjima, ali neće aktivno raditi na izgradnji autoritarnog bloka."
"Ne mislim da će Fico sam značajno postati umjereniji. On i dalje vidi djelimičan uspjeh koji je Orban imao u prkošenju Zapadu i možda će misliti da može da ponovi trik", kaže analitičar. "Ali ako mu Brisel i Berlin brzo pošalju snažnu poruku da njegove ludosti neće biti tolerisane, onda bi njegovi ekscesi mogli biti ograničeni."
Međutim, drugi sugerišu da je Slovačka, sa stanovništvom od samo 5,5 miliona ljudi i ekonomijom koja uveliko zavisi od partnera iz EU, pre svega od Njemačke, jednostavno premala da bi poremetila zapadnu politiku.
"Slovačka je toliko mala zemlja da to jedva da će napraviti razliku", rekao je jedan neimenovani zvaničnik EU, prenosi Politiko. "Slovačka jedva da ima uticaj." Može da se očekuje da će Fico iza zatvorenih vrata biti umjereniji, kao što je to činio tokom svojih prethodnih mandata na premijerskom mjestu, tvrdi Milan Nič, slovački analitičar u Njemačkom savetu za spoljne poslove. Ekstremistička retorika upućena je slovačkoj publici, kažu analitičari, i nije poruka stranim partnerima.
Fico stvarno ima mnogo razloga da ublaži svoju retoriku u Briselu. On je preuzeo kormilo u Slovačkoj u trenutku kada je zemlja u opasnom finansijskom položaju, i očajnički su mu potrebni fondovi Evropske unije ako želi da ponudi biračima stabilnost koju je obećao.
"Fico je pragmatičar. On zna da bez fondova EU Slovačka neće biti stabilna", kaže Grigorij Mesežnikov sa Slovačkog instituta za javne poslove. Zbog toga će željeti da izbjegne privlačenje pažnje eskapadama na domaćem planu, gdje zaista predstavlja značajan rizik za vladavinu prava, kaže Nič. Budimpešti i Varšavi su već bivale zamrznute milijarde iz evropskih fondove zbog sličnih stvari.
Ilustracija Ficovog balansiranja je to što nije slijedio Orbana u suprotstavljanju paketu pomoći Evropske unije za Ukrajinu, teškog pedeset milijardi eura. Rekao je da finansijska pomoć Ukrajini zavisi od garancija da evropski novac neće biti pronevjeren i da će slovačke kompanije učestvovati u obnovi Ukrajine.
"Sve dok oni (neki lideri EU) govore pogrešne, a rade prave stvari, mislim da je to u redu", rekla je estonska premijerka Kaja Kalas posle sastanka sa Ficom na marginama samita. Mnogi primećuju da je, uprkos prvobitnom bunjenju, i Orban prihvatio sve mjere evropske podrške Ukrajini i pakete sankcija Rusiji.