Sve više država uvodi kontrole na granicama kao i unutar država zbog situacije na Bliskom Istoku.
Švedska se pridružila sve većem broju evropskih zemalja koje pozivaju na strože granične kontrole EU nakon incidenta u kojem je azilant ubio dvojicu švedskih fudbalskih navijača u Briselu. Napadač Abdesalem Lasoued ubijen je nakon policijskog pretresa ispred kafića u briselskom okrugu Šarbek. Organizacija Islamska država preuzela je odgovornost za napad na 45-godišnjeg Tunišanina na društvenim mrežama. Međutim, belgijske vlasti vjeruju da je djelovao sam.
Švedski premijer Ulf Kristerson izrazio je gnijev zbog napada u kojem su ubijena dvojica švedskih državljana, a treća osoba je povrijeđena: "Sve ukazuje da je reč o terorističkom napadu usmjerenom na Švedsku, ovi ljudi su ubijeni samo zato što su Šveđani", rekao je Kristerson.
Lasoued je birao svoje žrtve koje su nosile dres svoje reprezentacije pred kvalifikacionu utakmicu za Euro 2024. Tokom napada, Lasoued je uzvikivao "Alahu Akbar" (Alah je veliki), a prije zločina je snimio video poruku u svom stanu u kojoj se zaklinjao na vjernost Islamskoj državi prijeteći napadom.
Švedske ambasade su pozvale građane da budu oprezniji u inostranstvu, a Kristerson je naglasio potrebu za povećanom graničnom kontrolom na spoljnim granicama EU, dovodeći u pitanje šengenski sistem koji omogućava ljudima da se lako kreću između zemalja, prenosi Jutarnji list. Lasoued je bio na radaru belgijskih vlasti i putovao je unutar šengenskog prostora EU bez pasoša nakon što je ušao u Evropu preko italijanskog ostrva Lampeduza 2011. godine. Belgijski ministar pravde Vincent Van Kuikenborn priznao je da je Lasued trebalo da bude deportovan kao neuspjeli tražilac azila. Međutim, on nije bio na listi belgijskih terorista.
Incident u Briselu dolazi usred sve većeg pritiska zbog povećanja ilegalnog ulaska u EU, broja tražilaca azila i straha od novih terorističkih napada povezanih sa sukobima na Bliskom istoku. Švedska je u avgustu podigla uzbunu od terorizma na drugi najviši nivo nakon što je niz javnih spaljivanja Kurana od strane iračke izbeglice koja živi u Švedskoj rezultirala prijetnjama islamskih militantnih grupa.
Incident u Briselu dogodio se samo nekoliko dana nakon što je 20-godišnji muškarac čečenskog porijekla ubio učiteljicu u francuskoj školi u gradu Arasu. Slučaj je bio jedan u nizu sa kojima se Francuska suočila poslednjih godina, usled čega je francuski predsednik Emanuel Makron pozvao na reviziju policijskih baza radikalnih pojedinaca, a ministar unutrašnjih poslova na hitno pooštravanje imigracionih zakona.
Osim Francuske i Švedske, i druge zemlje u Evropi idu ka pooštravanju migrantske politike. U Poljskoj, gdje bi Donald Tusk mogao da preuzme dužnost od sadašnjeg konzervativnog premijera Jaroslava Kačinjskog, mnogi su slavili njegove liberalne vrijednosti. Međutim, Tuskov eventualni dolazak na vlast ne znači ublažavanje migrantske politike zemlje. Na svom mjestu predsjednika Evropskog savjeta, Tusk je 2015. promijenio stav EU bliske Angeli Merkel, koja je do tada bila naklonjena migrantima.
Poljska je primila više od milion migranata iz Ukrajine koji su pobjegli tokom ruske invazije, ali će Tusk nastaviti da podržava stav Poljske, koja odbija da učestvuje u najnovijem planu Evropske unije o premještanju migranata i azilanata unutar bloka i kažnjavanju zemlje koje odbijaju da ugoste tražioce azila. Ovaj junski pakt je sklopljen da bi se ublažio pritisak na granice Italije i Grčke, koji traje od rata u Siriji 2015. Protiv pakta je glasala i Mađarska, dok su Malta, Litvanija, Slovačka i Bugarska bile uzdržane.
Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner rekao je u srijedu da je stepen opasnosti od terorizma u toj zemlji podignut na drugi, najviši nivo - narandžasti. Austrijskoj policiji pomoći će i snage Savezne vojske. Rečeno je i da je 90 vojnika, uglavnom pripadnika vojne policije, odmah raspoređeno na ulice Beča.