Svijet

SVIJET SE TRESE, PRIJETI NAM NESTAŠICA DIZELA?! Cijena raste brže od sirove nafte

Autor Jana Desovski

Cijene sirove nafte na svjetskim tržištima rastu od kraja juna, kada se trgovalo po cijeni od 70 do 75 dolara po barelu.

Izvor: MONDO/U.Arsić

Većina analitičara smatra da će cijena preći 100 dolara po barelu do kraja godine, a to bi moglo zakomplikovati situaciju s inflacijom u EU i SAD. Situacija s dizelom je još gora. Očigledno je izbijanje svjetske nestašice, a već mjesecima cijena dizela raste brže od cijene sirove nafte. Efekat na vlasnike vozila na dizel je samo manji dio problema jer se kretanje cijena dizela preliva na cijelu ekonomiju, piše Indeks. 

Rast cijene dizela širom svijeta, Rusija zabranila izvoz

Manjak dizela se već osjeća u cijelom svijetu kroz rast cijena tog goriva. Na tržištu postoji manjak od nekoliko desetina miliona barela, uprkos usporavanju industrijske aktivnosti u Kini i EU. Zapravo se proizvodnja još uvijek nije vratila na nivoe prije pandemije.

Rusija je odlučila da iskoristi situaciju, pa je drastično smanjila izvoz tog energenta. Iako se to direktno odnosi primarno na tržište Kine, jer su SAD i EU uveli sankcije Rusiji, manjak zbog slabijeg uvoza iz Rusije se mora nadoknaditi uvozom iz drugih djelova svijeta. Kina je velik uvoznik sirove nafte iz Rusije, ali i naftnih prerađevina kao što je dizel.

Izvoz Rusije u 20 dana septembra je 30 posto manji nego u istom broju dana avgusta. Kremlj je u četvrtak otvoreno najavio da uvodi ograničenja na izvoz dizela kako bi stabilizovao cijene goriva na domaćem tržištu. Objavljeno je da će biti privremena, ali nije dat tačan ili približan datum kada bi zabrana izvoza mogla biti ukinuta.

Bjelorusija, Kazahstan, Jermenija i Kirgistan su izuzeti od zabrane ali ne i Kina. Iz službenog saopštenja Kremlja se može iščitati da motivacija leži u tome što sama Rusija ima problema s rastom cijena goriva. Prema napisima ruskih medija, ratari su se još u avgustu za vrijeme žetvi žalili na visoke cijene.

Rusija i sama ima problem s rastom cijene dizela

Zbog rasta cijena na svjetskim tržištima i slabljenja kursa rublja već mjesecima raste cijena dizela u samoj Rusiji. Iako sirovu naftu i njene prerađevine prodaje s velikim popustom, zbog sankcije koje su joj uvedene, i on prati trend rasta ili pada svjetskih cijena. Smanjenje proizvodnje sirove nafte velikih izvoznika s Bliskog istoka ima veći uticaj na tržište dizela nego na tržišta ostalih prerađevina nafte jer njihova "teža" sirova nafta prilikom rafinisanja proizvodi veći udio dizela.

Saudijska Arabija je smanjila proizvodnju sirove nafte za milion barela dnevno i najavila da je neće podizati bar do početka 2024. Istovremeno je Rusija najavila da će smanjiti izvoz za 300 hiljada barela dnevno, što će se takođe sprovoditi do početka sledeće godine.

Proizvodnja dizela u SAD manja nego prije pandemije

Problemi s dizelom nisu samo geopolitičke prirode, tj. posledice odluka država OPEC-a i Saudijske Arabije da smanje proizvodnju te odluke Rusije da zabrani izvoz. Postoje problemi na samom Zapadu. Prema izvorima iz same industrije, u ovom dijelu godine se uobičajeno obavlja održavanje rafinerija. To zahtijeva smanjenje kapaciteta ili privremeno gašenje proizvodnje. Drugi "unutrašnji" razlog je što se rafinerijski kapaciteti još nisu obnovili nakon masovnih zatvaranja brojnih rafinerijskih postrojenja u doba pandemije.

U SAD su 2019. postojale 132 rafinerije u pogonu i tri izvan pogona. Do 2020. se broj smanjio na 125 u pogonu i pet izvan pogona, a na tom nivou su i sada. Rafinerije proizvode nekoliko vrsta goriva iz sirove nafte, pa se kapacitet proizvodnje svih vrsta smanjio. Prije pandemije se proizvodilo 4,58 miliona barela dizela dnevno, a 2022. 4,31 milion. Zabilježen je određen oporavak tokom ove godine, ali je još uvijek proizvodnja oko 200 hiljada barela dnevno manja nego 2019.

Prema informacijama U.S. Energy Information Administrationa (EIA), cena sirove nafte čini otprilike polovinu konačne cijene dizela. Trošak prerade čini petinu cijene, a distribucije i marketinga 15 posto (ostalo su porezi). Upravo troškovi distribucije i prerade rastu brže od rasta cijena sirove nafte. Zbog toga se ponekad događa da cijena dizela raste brže od cijene barela sirove nafte.

EU prestala da uvozi dizel iz Rusije, najveća rafinerija Evrope u kvaru

Prije rata u Ukrajini je EU većinu dizela za svoju potrošnju proizvodila iz ruske sirove nafte u vlastitim rafinerijama. Ali je bila i velik uvoznik dizela iz Rusije, s udelom te države preko 60 posto u ukupnom uvozu EU. Tek u februaru 2023. EU zabranjuje uvoz dizela iz Rusije. Do tada je udio Rusije u ukupnom uvozu dizela iznosio preko 40 posto, a u godinama prije rata u Ukrajini i preko 60 posto. Od tada se službeno dizel iz Rusije više ne uvozi, zamijenjen je dodanim uvozom s Bliskog istoka i SAD. Dok se za deo uvoza iz pravca Bliskog istoka može spekulisati da se svejedno radi o dizelu iz Rusije, rast uvoza iz SAD nije "lažan".

U suštini SAD izvoze u prosjeku 200 hiljada barela dizela dnevno od maja ove godine, a proizvodnja u SAD je 200 hiljada barela manja nego 2019. To je alarmantna situacija, koja još uvijek nije postala problem isključivo zbog manje potrošnje dizela u EU ove godine. Cjelokupnu situaciju u EU je otežalo i zatvaranje najveće rafinerije u Evropi, Pernisa u Roterdamu. U vlasništvu kompanije Shell, ona prerađuje preko 400 hiljada barela sirove nafte dnevno. Upravo je dio vezan za proizvodnju dizela morao biti ugašen zbog kvara u srijedu 20.septembra.

Rast cijene dizela stvara problem

Rast cijena sirove nafte i dizela će zakomplikovati borbu protiv inflacije u EU i SAD. Posebno zabrinjava oštar rast cijene dizela jer je on najčešće pogonsko gorivo kamiona, vozova i brodova. Samim tim značajno utiče na troškove prevoza proizvoda, a time i na konačnu cijenu u trgovinama.

Inflacija postepeno, ali stabilno pada od kraja prošle godine, a paralelno s tim centralne banke SAD i EU povećavaju kamatne stope da bi smanjile investicije, kreditiranje i potrošnju. Cilj je smanjenje potražnje da bi se zaustavio rast cijena. Sve to će biti uzalud ako naglo skoči cijena sirove nafte, posebno cena dizela. Tada će se vratiti opasnost od stagflacije, situacije u kojoj cijene rastu uz usporavanje privrede i rast nezaposlenosti.

Strah od stagflacije je veći dio prošle godine bio jedna od glavnih tema među ekonomistima, ali se zbog početka pada inflacije bez ulaska u recesiju smatralo da je izbjegnuta. Novi rast energenata vraća strah od istovremenog rasta cijena i pada privrede. Na primjer, dok je cijena Brent sirove nafte (glavna svjetska cijena prema kojoj se ravnaju ostale) krajem prošle godine bila oko 80 dolara po barelu, cijena Ural sirove nafte po kojoj se prodaje većina tog energenta proizvedenog u Rusiji je bila 50 dolara.

U međuvremenu je država u Rusiji prisilila kompanije da ne prodaju s toliko velikim popustom, s ciljem da se popust smanji s 30 dolara po barelu na 20 dolara po barelu. Politike su uglavnom bile uspješne, pa trenutno Rusija sirovu naftu prodaje po cijeni od 15 dolara ispod svjetske.

Saudijska Arabija i OPEK namjerno smanjili proizvodnju

Cijene dizela i drugih prerađevina sirove nafte rastu i zbog smanjenja proizvodnje sirove nafte koje provode Saudijska Arabija i države OPEK-a, međunarodne organizacije zemalja izvoznica nafte. Dodatni razlog je nedostatak rafinerijskog kapaciteta širom svijeta, što je problem koji postoji još od pandemije.

BONUS VIDEO: