Moskvi je očajnički potrebno oružje, posebno municija i artiljerijske granate, za rat u Ukrajini, a Pjongjang ima dosta i jednog i drugog. S druge strane, Severnoj Koreji, izgladnjenoj sankcijama, očajnički su potrebni novac i hrana.
Planovi sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una da posjeti Rusiju ovog mjeseca izazvali su zabrinutost među SAD i njihovim saveznicima. On i predsjednik Vladimir Putin namjeravaju da razgovaraju o mogućnosti da Sjeverna Koreja obezbijedi Moskvi oružje da podrži njen rat u Ukrajini, kažu američki zvaničnici.
Moskvi je očajnički potrebno oružje, posebno municija i artiljerijske granate, za rat u Ukrajini, a Pjongjang ima dosta i jednog i drugog.
S druge strane, Severnoj Koreji, izgladnjenoj sankcijama, očajnički su potrebni novac i hrana. Više od tri godine zatvaranja granica, uz prekid pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama 2019. godine, ostavili su zemlju izolovanom više nego ikada prije.
Ali ispod površine, to otvara potencijal za Pjongjang i Moskvu da počnu bliže da sarađuju. SAD već neko vrijeme upozoravaju na mogući sporazum o oružju između dvije zemlje, a sastanak na nivou lidera između Kim Džong Una i Vladimira Putina šalje ovo na sledeći nivo.
Dok se čini da je prioritet za SAD, svakako kratkoročno gledano, da spriječe sjevernokorejsko oružje da dođe do fronta u Ukrajini, u Seulu su zabrinuti oko toga šta bi Sjeverna Koreja dobila zauzvrat ako proda oružje Rusiji.
Sa Rusijom u očajnoj situaciji, Kim će moći da izvuče visoku cijenu. Možda bi mogao da zahtijeva povećanu vojnu podršku Rusije. U ponedeljak (4. septembar) je južnokorejska obaveštajna služba obavestila da je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu predložio Rusiji, Kini i Sjevernoj Koreji da održe zajedničke pomorske vježbe, slične onima koje izvode SAD, Južna Koreja i Japan, koje Kim Džong Un toliko mrzi.
Daleko najzabrinjavajući zahtev koji bi Kim mogao da uputi jeste da mu Putin obezbijedi naprednu tehnologiju oružja ili znanje, kako bi mu pomogao da unaprijedi program nuklearnog oružja. On se još uvijek bori da savlada ključno strateško oružje - špijunski satelit i podmornicu sa nuklearnim oružjem.
Međutim, zvaničnici u Seulu smatraju da je saradnja na ovom nivou malo verovatna, jer bi mogla da bude strateški opasna za Rusiju.
Jang Uk, naučni saradnik na Azijskom institutu za političke studije, primijetio je da čak i ako Rusija ne proda oružje Sjevernoj Koreji zauzvrat, ipak bi mogla da finansira svoj nuklearni program. "Ako Rusija plaća naftu i hranu, može da oživi privredu Sjeverne Koreje, što bi zauzvrat takođe moglo da ojača sjevernokorejski sistem naoružanja. To je za njih dodatni izvor prihoda koji nisu imali."
Jang, stručnjak za vojnu strategiju i sisteme naoružanja, dodao je: "15 godina smo gradili mrežu sankcija protiv Sjeverne Koreje, kako bismo je sprečili da razvija i trguje oružjem za masovno uništenje. Sada bi Rusija, koja je stalna članica Saveta bezbednosti UN, mogla da izazove kolaps celog ovog sistema".
Kako su sankcije pojačane, Sjeverna Koreja je sve više zavisila od Kine da zatvara oči pred onima koji krše sankcije i da joj pruži pomoć u snabdevanju hranom. Proteklih godinu dana Peking je odbijao da kazni Sjevernu Koreju zbog njenih testova oružja u Savetu bezbednosti UN, što znači da je uspjela da razvije svoj nuklearni arsenal bez ozbiljnih posledica.
Sjeverna Koreja obezbeđuje Pekingu korisnu tampon zonu između njega i američkih snaga stacioniranih u Južnoj Koreji, što znači da joj se isplati da zadrži Pjongjang na površini.
Ali Pjongjang je oduvek bio nelagodan jer previše zavisi samo od Kine. Pošto je Rusija u potrazi za saveznicima, to daje Kimu šansu da diverzifikuje svoju mrežu podrške.
A pošto je Rusija toliko očajna, sjevernokorejski lider možda oseća da može da se bori za čak i veće ustupke od Moskve nego što to može od Pekinga. Putin bi možda pristao da ćuti pred sjevernokorejskom nuklearnom probom, dok bi se to moglo pokazati kao korak predaleko za kineskog predsednika Si Đinpinga.
"Tokom Hladnog rata, Sjeverna Koreja je izigrala Ruse sa Kinezima, veoma slično kao što djeca izigraju roditelje međusobno", rekao je dr Bernard Lu iz S Radžaratnam škole međunarodnih studija u Singapuru.
Ali još uvek postoji znak pitanja da li će se sastanak održati. Kim ne napušta Severnu Koreju često, ni olako. Paranoičan je u pogledu svoje bezbjednosti i gleda na putovanja u inostranstvo kao na opasnost. Za svoja poslednja međunarodna putovanja - u Hanoj kako bi se susreo sa Donaldom Trampom u februaru 2019. i u aprilu iste godine zbog sastanka sa Putinom u Vladivostoku - vozio se oklopnim vozom. Put do Hanoja trajao je dva duga dana kroz Kinu.
Nejasno je koliko su dvojica lidera namjeravali da njihov sastanak bude privatan, ali je moguće da se SAD nadaju da bi objavljivanjem toga uplašile Kima i stoga osujetile i okupljanje i potencijalni dogovor o oružju.
Dr Lu, međutim, ne misli da bi Kim imao mnogo prostora za pomeranje: "S obzirom na izveštaje o trosmjernim vojnim vježbama, bilo bi teško otkazati ovakve događaje, a da svi ne ispadnu glupi ako se to ne desi".
Dio američke strategije od početka ruske invazije na Ukrajinu bio je objavljivanje obaveštajnih podataka kako bi se spriječilo postizanje dogovora. Sjeverna Koreja i Rusija su do sada negirale svaku sugestiju da traže trgovinu oružjem. Ni jedni ni drugi verovatno neće želeti da ovaj dogovor bude javna stvar.