Da bi se pripremili za misiju, kineski istraživači su zauzeti razvojem sve neophodne opreme, uključujući odijela, lunarne rovere za ljudsku posadu, svemirske brodove i lunarne lendere.
Kineski zvaničnici u srijedu su otkrili nove detalje o svojim planovima za lunarnu misiju sa ljudskom posadom, pošto Kina namjerava da postane druga nacija koja je poslala svoje građane na Mjesec.
Žang Hailijan, zamjenik glavnog inženjera Kineske svemirske agencije, otkrio je preliminarni plan na samitu o vazduhoplovstvu u gradu Vuhanu u srijedu, prenosi državna novinska agencija Sinhua.
Misija, za koju se očekuje da će se održati prije 2030. godine, dio je projekta uspostavljanja stanice za istraživanje Mjeseca. Istražiće kako najbolje izgraditi objekat i sprovesti zadatke istraživanja Mjeseca i druge eksperimente, rekao je Žang.
Dvije lansirne rakete će poslati lunarni lender i svemirsku letjelicu sa ljudskom posadom u Mjesečevu orbitu, prije nego što se spoje, navodi Global Times. Nakon pristajanja, kineski astronauti na brodu će ući u lender, koji se koristi za spuštanje na površinu Mjeseca.
Dok su na Mjesecu, oni će sakupljati uzorke i vršiti "naučna istraživanja", prije nego što odu na lender i ponovo se ujedine sa svemirskom letjelicom koja čeka u orbiti - koja će ih odvesti kući na Zemlju, prenio je Global Times.
Da bi se pripremili za misiju, kineski istraživači su zauzeti razvojem sve neophodne opreme, uključujući odela, lunarne rovere za ljudsku posadu, svemirske brodove i lunarne lendere, prenijela je Sinhua.
U izvještajima državnih medija nije navedeno koliko astronauta Kina planira da pošalje na Mjesec.
Lunarna misija je najnoviji razvoj u nastojanju Kine da unapredi svoj svemirski program, koji je doživio nekoliko prelomnih trenutaka poslednjih godina.
Kina je zakasnila u svemirskoj trci - nije poslala svoj prvi satelit u orbitu sve do 1970. godine, kada su Sjedinjene Američke Države već spustile astronauta na Mjesec - ali Peking ih brzo sustiže.
Kina je 2013. uspješno spustila rover na Mjesec, postavši tek treća zemlja kojoj je to uspjelo. Tada je kineski lider Si Đinping rekao da su "snovi o svemiru dio sna da Kina postane jača".
Pod Sijevim vođstvom, Kina je potrošila milijarde na svoj ambiciozni svemirski program. Iako nema zvanično objavljenih podataka o ulaganju Pekinga u istraživanje svemira, konsultantska kuća "Euroconsult" procenila je da je u pitanju oko 5,8 milijardi dolara u 2019. godini.
Tada je Kina poslala rover na drugu stranu Mjeseca - prvi put u istoriji. Zatim je 2020. postala tek treća zemlja koja je uspješno prikupila uzorke kamena sa Mjeseca.
Kina je takođe provela proteklih nekoliko godina u izgradnji sopstvene svemirske stanice Tiangong, koja je završena u novembru. Ova stanica je tek druga operativna orbitalna ispostava, pored Međunarodne svemirske stanice - sa koje su kineski astronauti dugo bili isključeni zbog američkih političkih prigovora i zakonskih ograničenja.
Međutim, očekuje se da će Međunarodna svemirska stanica prekinuti operacije 2030. godine, što bi moglo ostaviti Tiangong jedinom preostalom ispostavom. Kina je nastojala da otvori svoju stanicu za saradnju sa međunarodnim partnerima, uključujući i eksperimente iz drugih zemalja.