Svijet

RIJEŠENA MISTERIJA "KRVAVOG VODOPADA" NA ANTARKTIKU! Ovako su naučnici pronašli "krivca" i to posle više od 100 godina

Autor Ivana Vlajković

Otkriveno je zašto je "krvavi vodopad" na Antarktiku crvene boje.

Izvor: Youtube/ PBS Terra

Davne 1911. godine tokom britanske ekspedicije na Antarktik istraživači su primijetili glečer koji "krvari" na zaleđeno jezero. Stručnjacima je bilo potrebno više od 100 godina da shvate zašto glečer ima crvenu boju. Inače, on je sad poznat kao "krvavi vodopad".

U novembru 2006. godine američki tim naučnika uzeo je uzorke sa glečera Tejlor, a 2018. su analizirali sadržaj pomoću elektronskih mikroskopa koji su im omogućili da pronađu "krivca". "Čim sam pogledao mikroskopske slike primijetio sam da postoje male nanosfere koje su bile bogate gvožđem", rekao je naučnik Ken Livi sa Univerziteta Džons Hopkins.

“Sajens alert” piše da sićušne čestice potiču od drevnih mikroba i da su veličine stotog dijela ljudskih crvenih krvnih zrnaca. Ima ih u izobilju u otopljenim vodama glečera Tejlor, imenovanom po britanskom naučniku Tomasu Grifitu Tejloru koji je prvi primijetio krvavi vodopad na ekspediciji od 1910-1913.

Sem gvožđa, nanosfere sadrže i silicijum, kalcijum, aluminijum i natrijum, a ovaj jedinstveni sastav je dio onoga što slanu, subglacijalnu vodu boji u grimizno crveno, dok klizi sa glečera i srijeće se sa svijetom kiseonika, sunčeve svjetlosti i toplote po prvi put nakon dugo vremena.

"Da bi bili minerali, atomi moraju da se poređaju u veoma specifičnu, kristalnu strukturu. Te nanosfere nisu kristalne pa ih prethodno korišćene metode za ispitivanje čvrstih materija nisu detektovale", rekao je Livi. Glečer Tejlor na Antarktiku domaćin je drevne zajednice mikroba stotinama metara ispod svog leda, koja je evoluirala u izolaciji tokom milenijuma ili moguće čak milionima godina. Kao takav je korisno “igralište” za astrobiologe, koji se nadaju da će otkriti i skrivene oblike života na drugim planetama.

Ali, novo otkriće sugeriše da roboti poput rovera na Marsu možda neće moći da detektuju sve životne oblike koji postoje ispod zaleđenih tijela planete ako nemaju pravu opremu. Da se, na primjer taj Marsov rover sad spusti na Antarktik, on ne bi mogao da detektuje mikrobne nanosfere koje boje kraj glečera Tejlor u crveno. Nažalost, dodavanje elektronskog mikroskopa roveru na Marsu trenutno nije moguće. Te naprave su prosto previše kabaste i treba im dosta energije što znači da će uzorci morati da dođu na Zemlju ako želimo da ih proučimo na taj način. Nova studija objavljena je u žurnalu Astronomije, astrofizike i svemirske nauke.

Možda će vas zanimati