Svijet

ERDOGAN DAJE ZELENO SVIJETLO ŠVEDSKOJ ZA ULAZAK U NATO: Da li se i saradnja EU i Turske vraća u prvi plan?

Autori Mirela Ljumić Euractiv.rs

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan odustao je od protivljenja da se Švedska pridruži NATO alijansi, uoči značajnog samita NATO-a u Viljnusu. Na samitu će se razgovarati i o kandidaturi Ukrajine.

Izvor: EPA-EFE/FILIP SINGER

Erdoganova promjena stava u posljednjem trenutku usijledila je nakon jedanaestočasovnog sastanka sa švedskim premijerom, Ulfom Kristersonom i generalnim sekretarom NATO-a, Jensom Stoltenbergom.

„Drago mi je što mogu da objavim da je predsjednik Erdogan pristao da proslijedi protokol o pristupanju Švedske velikoj nacionalnoj skupštini što je prije moguće i da blisko sarađuje sa skupštinom kako bi obezbijedio ratifikaciju", rekao je Stoltenberg novinarima u Vilnjusu.

„Završetak pristupanja Švedske NATO-u je istorijski korak u ovom kritičnom trenutku. To nas sve čini jačim i sigurnijim", rekao je on.

Stoltenberg je rekao da se Erdogan „jasno obavezao" da će podržati pristupanje Švedske. Kristersson je rekao da je veoma srećan zbog toga i da je ovo važan dan za Švedsku.

Ovaj korak je uslijedio nakon više od godinu dana prepirke oko ratifikacije Turske i Mađarske, primanja Švedske i Finske u zapadni vojni savez nakon što su obje tradicionalno nesvrstane zemlje napustile svoj stav nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Dok je Finska u aprilu postala 31. članica NATO-a, Ankara je odugovlačila sa podrškom Švedske za NATO, optužujući Stokholm da krije kurdske aktiviste koje Ankara smatra teroristima.

Ranije u ponedjeljak, Erdogan je povećao ulog zahtevajući od EU da oživi zaustavljenu kandidaturu Turske za članstvo u EU kao preduslov za deblokiranje nastojanja Švedske da se pridruži NATO-u.

U saopštenju nakon trosmjernih pregovora između Erdogana, Kristersona i Stoltenberga, Švedska je obećala da će pojačati koordinaciju u borbi protiv terorizma i bilateralnu trgovinu.

Švedska i NATO su podvukli da je Stokholm promijenio zakone, proširio saradnju u borbi protiv terorizma protiv Kurdistanske radničke partije (PKK) i ponovo pokrenuo izvoz oružja u Tursku.

U zajedničkom saopštenju, Turska i Švedska su se takođe složile da stvore „novi bilateralni sporazum o bezbjednosti" i da će Stokholm predstaviti „mapu puta kao osnovu svoje stalne borbe protiv terorizma u svim njegovim oblicima".

Kao dio sporazuma, Stoltenberg je takođe pristao da stvori novu funkciju „Specijalnog koordinatora za borbu protiv terorizma" u NATO-u, ali je dodao da nije jasno koja bi ovlašćenja ta pozicija podrazumijevala u praksi.

Analitičari su godinama lobirali da se stvori ova pozicija, nalik onima koji već postoje u okvirima EU i Ujedinjenih nacija, izjavila su za EURACTIV dva sagovornika bliske ovoj materiji.

Taj potez bi takođe pokazao da terorizam i dalje ima rang „prijetnje" vojnoj alijansi, jedinoj drugoj kategorisanoj kao takvom uz Rusiju, posebno nakon što je ruski napad na Ukrajinu gurnuo borbu protiv terorizma u zadnji plan u protekle dve godine, dodali su oni.

Erdogan je pauzirao svoje razgovore sa Stoltenbergom i Kristersonom na sporedni sastanak sa predsjednikom Evropskog saveta Čarlsom Mišelom, koji je pozdravio razgovore i ispitivao mogućnost da se saradnja EU i Turske vrati u prvi plan i da se ponovo pokrene ta veza.

„Švedska će aktivno podržati napore za oživljavanje procesa pridruživanja Turske EU, uključujući modernizaciju carinske unije EU i Turske i liberalizaciju viznog režima", navodi se u saopštenju.

Dok je Turska kandidat za članstvo u EU od 1999. godine, njihova nastojanja za pridruživanje EU bila su zamrznuta godinama nakon što su pregovori o članstvu pokrenuti 2005. godine, sa malim izgledima za nastavak.

Izjave od ponedeljka impliciraju da bi Ankara i Brisel mogli da krenu na jačanje trgovine, ažuriranje svojih carinskih sporazuma i popuštanje viznih pravila u odsustvu formalnih pregovora o članstvu.