U Italiji skočile cijene tjestenine, a građani najavljuju bojkot.
Italijanima je prekipjelo! Nakon što su cijene testenine, najpopularnije namirnice u italijanskoj kuhinji, vrtoglavo skočile, dvostruko više od stope inflacije, jedno udruženje potrošača pozvalo je na jednonedeljni štrajk počevši od 22. juna nakon što je vlada održala krizni sastanak u Rimu prošlog mjeseca i odlučila da neće intervenisati, piše AP.
"Štrajkom želimo da vidimo da li će oni spustiti cijene, ako niko ne bude kupovao tjesteninu. Cijena tjestenine je potpuno nesrazmjerna troškovima proizvodnje", rekao je Furio Truci, predsjednik udruženja "Assoutenti". Cijene hrane su porasle u Evropi naglo više nego u drugim ekonomskim silama, od SAD do Japana.
Cijene su visoke uprkos padu troškova proizvodnje sa rekordnih nivoa, uključujući i pšenicu od čijeg brašna se prave tjestenine. Prodavnice i dobavljači su optuženi za "pohlepnu inflaciju", ali ekonomisti kažu da je maloprodajni profit stabilan i da problem leži u višim troškovima proizvodnje hrane.
Neke vlade su, pod pritiskom, ograničile cijene osnovnih namirnica ili sklopile dogovore sa prodavnicama kako bi smanjile troškove, potez koji je popularan u javnosti, ali zapravo može da pogorša cijene hrane. Kupci kao što je Noe Borei, 26-godišnjakinja koja kupuje namirnice u supermarketu u Parizu, kažu da bi prihvatili ograničenja cijena nekih namirnica kako bi pomogli radnicima i studentima sa niskim primanjima. Odlučila je da kupuje manje mesa i ide u prodavnice sa povoljnijim cijenama.
"Neminovna je činjenica da su svi proizvodi koji se kupuju poskupjeli za 20 odsto, bilo da je u pitanju puter ili bobičasto voće. Više ne kupujem višnje jer koštaju 15 eura po kilogramu", rekla je ona. Francuska vlada je postigla tromjesečni dogovor sa trgovačkim lancima kako bi oni snizili cijene stotine osnovnih i drugih namirnica, a očekuje se da će ugovor biti produžen do ljeta. Britanija, gdje je inflacija dostigla najviši nivo u poslednjih 45 godina, razmatra sličan potez.
Zemlje poput Hrvatske i Mađarske, koje imaju najveću inflaciju cijena hrane u EU, ograničile su cijene nekih proizvoda poput jestivog ulja, nekih komada svinjskog mesa, pšeničnog brašna i mlijeka. Italijanska vlada tvrdi da će pojačati praćenje cijena bližom saradnjom sa 20 regiona u zemlji, ali neće uvoditi nikakva ograničenja.
Španija je izbjegla kontrolu cijena, ali je ukinula sav porez na dodatu vrijednost na osnovne proizvode i smanjila poreze na ulje i tjesteninu na 5%. Cijene hrane i bezalkoholnih pića su zapravo pale u Evropi, sa 17,5% u evrozoni koju čini 20 zemalja u martu na još uvijek bolnih 15% u aprilu. Ali ekonomisti kažu da će proći mnogo mjeseci prije nego što se cijene u prodavnicama stabilizuju.
Poređenja radi, cijene hrane u SAD porasle su za 7,7% u aprilu u odnosu na godinu ranije, 8,2% u Japanu i 9,1% u Kanadi. U Velikoj Britaniji nevjerovatnih 19%. Očekuje se da će Evropska centralna banka ponovo podići kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, dok se od američke centralne banke očekuje da neće.