Iako Ukrajina želi da uđe u NATO što prije, alijansa ističe da ta zemlja ne može da pristupi savezu sve dok je rat sa Rusijom u toku.
Ukrajina, koja se bori protiv ruske invazije od februara 2022. godine, nastoji da uđe u NATO što je prije moguće, ali članice zapadne vojne alijanse su podijeljene oko toga koliko brzo taj korak treba preduzeti. Dok istočnoevropske zemlje žele da se Kijevu ponudi neka vrsta vremenskog okvira na samitu NATO-a u Viljnusu sredinom jula, zapadne članice kao što su Sjedinjene Države, Francuska i Njemačka su oprezne u pogledu bilo kakvog poteza koji bi mogao da približi alijansi rat sa Rusijom. Odluka da se neka zemlja pozove u Sjevernoatlantski ugovor mora biti donijeta konsenzusom.
Na svom samitu u Bukureštu 2008. godine, NATO se složio da Ukrajina, koja je, kao i Rusija, bila dio Sovjetskog Saveza do njegovog raspada 1991. godine, na kraju pristupi alijansi. Ali lideri NATO-a do sada nisu preduzeli nikakve konkretne korake u tom cilju, kao što je davanje Kijevu takozvanog akcionog plana za članstvo (MAP), koji bi odredio vremenski okvir za pridruživanje bloku.
Ništa prije kraja rata
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u aprilu u Kijevu da je Ukrajini mjesto u NATO-u, ali nije naveo vremenski okvir. Kasnije je jasno stavio do znanja da Ukrajina neće moći da se pridruži sve dok postoji rat sa Rusijom. Početkom juna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je potvrdio ovaj stav i rekao da Ukrajina razumije da ne može da bude primljena u NATO dok traje rat.
Član 10 Vašingtonskog ugovora kaže da je članstvo u NATO-u otvoreno za svaku "evropsku zemlju koja je u poziciji da promoviše principe ovog ugovora i da doprinese bezbjednosti sjevernoatlantskog područja". Od 1999. godine većina zemalja koje su željele da se pridruže NATO-u učestvovale su u MAP-u, programu koji je osmišljen da im pomogne da ispune određene političke, ekonomske i vojne kriterijume.
Kandidati za članstvo treba da budu funkcionalne demokratije koje pravedno tretiraju svoje manjine, posvećene su mirnom rješavanju sukoba i pokažu da su sposobne i voljne da vojno doprinesu operacijama NATO-a. Nejasno je, međutim, kako će izgledati proces članstva Ukrajine.
Uprkos tome što nije dobila MAP, vojska zemlje je napravila velike korake u tranziciji prema NATO standardima od ruske invazije pre 15 mjeseci. Ovaj proces će se ubrzati, u vojnom smislu, pošto Kijevu postepeno ponestaje sovjetskog oružja i municije, dok Zapad obučava ukrajinske trupe prema standardima NATO-a i šalje sve naprednije oružje u zemlju. Na kraju, od sadašnje 31 države članice zavisiće koliko brzo i pod kojim uslovima će Ukrajini biti dozvoljeno da uđe u NATO.
Zaštitni kišobran
Ulaskom u NATO Ukrajina bi došla pod zaštitni kišobran člana 5 Vašingtonskog ugovora, koji kaže da se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike. Klauzula o međusabnoj pomoći NATO-a je osnova alijanse, osnovane 1949. sa primarnim ciljem da se suprotstavi riziku od sovjetskog napada na savezničku teritoriju.
Istovremeno, član 5 se navodi kao jedan od glavnih razloga zašto Ukrajina ne može da uđe u NATO dok je u sukobu sa Rusijom, jer bi mogao odmah da uvali alijansu u aktivni rat. Kremlj je rekao da će izazvati probleme u narednim godinama ako Ukrajina uđe u NATO. Upozorava da će Moskva obezbjediti svoje interese i bezbjednost, za koje kaže da su bili ugroženi više od dvije decenije širenjem saveza na istok ka evropskim granicama sa Rusijom.
Kremlj već dugo vidi širenje NATO-a u Istočnoj Evropi kao dokaz neprijateljstva Zapada prema Rusiji, što zapadne sile poriču, govoreći da je alijansa u potpunosti defanzivne prirode, i to je naveo kao ključni razlog za svoju odluku da pošalje desetine hiljada vojnika u Ukrajinu 24. februara 2022.