Svijet

PUCA UGLED MOĆNE RUSIJE! OTKAZANI DOGAĐAJI UOČI VOJNE PARADE: Upad dronova u Moskvu uzdrmao vrh, Putin u dilemi

Autor Sara Gajić

Tradicionalno organizovanje Dana pobjede uzdrmali su napadi dronom.

Izvor: Profimedia

Uoči Dana pobjede – koji tradicionalno slavi sovjetski trijumf nad nacističkom Njemačkom, ali je postao simbol trenutnog rata Rusije protiv Ukrajine – Kremlj tvrdi da se zemlja bori protiv neprijatelja koji je moćan koliko i zao. Taj narativ treba da objasni nedostatak uspjeha na frontu posle 14 mjeseci borbe, dok istovremeno nudi Rusima osjećaj sigurnosti da će se njihovi životi nastaviti kao i obično.

Ali serija misterioznih incidenata – uključujući eksploziju u ranim jutarnjim satima u srijedu – otkriva pukotine na fasadi snage Rusije. Otkazivanje nekih proslava Dana pobjede je još jedan znak da privid moći počinje da izmiče.

Kremlj je na kraju opisao upad dvije bespilotne letjelice u strogo čuvani moskovski kompleks u 2 sata posle ponoći kao pokušaj ubistva predsjednika Putina od strane "kijevskog režima”. To je bilo u saopštenju od srijede popodne, u kojem se takođe tvrdi da ima pravo da odgovori "gdje i kada smatra da mu odgovara“. Putin nije bio u krugu u to vrijeme. Dan kasnije, Moskva je svojim optužbama o krivici za eksploziju dodala i SAD. "Mi dobro znamo da se odluke o takvim akcijama, takvim terorističkim napadima ne donose u Kijevu, već u Vašingtonu“, rekao je Peskov u četvrtak. I Kijev i Vašington oštro poriču bilo kakvu umiješanost.

Kremlj svim silama pokušava da umanji značaj napada

Napad dronovima u srijedu je poslednji u nizu neobjašnjivih incidenata na ruskom tlu poslednjih mjeseci, uključujući napad automobilom bombom na ultranacionalističkog pisca u subotu - treći napad na proratne javne ličnosti od početka invazije, koji je rezultirao dvema smrtima. Došlo je i do brojnih oborenih dronova, iskliznuća teretnih vozova iz šina i najmanje dva požara na skladištima goriva na Krimu. U svim ovim slučajevima, Kremlj je umanjio značaj vijesti ili je držao podalje od očiju javnosti.

Dakle, činjenica da je ovaj put odlučio da objavi zvaničnu izjavu i uperi prst u SAD, svog glavnog neprijatelja, sugeriše da Kremlj želi da ljudi to primjete. Ali sa kakvim efektom? Očekivano, glavni glasnogovornici Kremlja vape za osvetom. Bivši predsjednik Rusije i sadašnji predsjednik Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev pozvao je na "fizičku eliminaciju“ ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

"Možda će sada stvari zaista krenuti“, napisala je Margarita Simonjan, glavni urednik ruske državne televizije RT. Ali osim uobičajenog šovinističkog zveckanja oružjem, glavne ruske večernje vijesti nisu emitovale scene eksplozije drona. Još uvijek ima više pitanja nego odgovora.

Kremlj je jedno od najbolje zaštićenih mjesta u Rusiji i široko se pretpostavljalo da je probijanje njegove protivvazdušne odbrane gotovo nemoguće. Štaviše, poznato je da Putin većinu vremena provodi na drugim mjestima. Ovo je podstaklo spekulacije da je napad dronom zapravo lažna operacija koju je organizovala jedna od ruskih službi bezbjednosti. Mogući motivi mogu biti unutrašnja borba za vlast – koliko god se na službe bezbjednosti gledalo kao na monolit, one su u stvari podijeljene – ili pokušaj da se Zapad odvrati od daljih isporuka oružja Ukrajini, jer bi se oružje navodno koristilo u udarima na ruskoj teritoriji.

Važna simbolička poruka

Ali napad na srce moći dolazi po velikoj simboličnoj, ako ne i fizičkoj cijeni. Putin je u Senatu sa kupolom Kremlja organizovao istorijski sastanak sa svojim savjetnicima za bezbjednost koji je prethodio pokretanju njegove sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Njegova simbolika je neosporna.

Bez obzira na to ko stoji iza upada, manje je vjerovatno da će proizvesti efekat okupljanja oko zastave nego da će pokrenuti pitanja o odbrambenom sistemu Kremlja. Oni se porede sa onim kada je 19-godišnji Njemac Matijas Rust sletio avionom Cesna u blizini Kremlja tokom Hladnog rata. To što je uspio da ničim izazvan preleti granicu bilo je veliko poniženje za Mihaila Gorbačova. Kao rezultat toga, glave su se kotrljale među njegovim odbrambenim štapom. Ne pomaže ni vrijeme prošlonedeljnog incidenta, koji se dogodio neposredno prije nego što je zemlja pokazala svoju uobičajenu vojnu moć za Dan pobjede 9. maja.

I prije štrajka u srijedu situacija je bila napeta. Izbegavajući upotrebu riječi "rat”, koja je zabranjena, desetine ruskih gradova otkazali su vojne parade kako ne bi „provocirali neprijatelja”. Besmrtni puk, veoma popularna povorka ljudi koji nose fotografije svojih rođaka koji su se borili u Drugom svjetskom ratu, otkazan je. Neka mjesta su čak otkazala i vatromet.

S jedne strane, takve promjene važnog nacionalnog praznika mogle bi da pošalju poruku da su Rusi u ratu sa, kako Kremlj kaže, "teroristima“. Ali ovo sečivo seče u oba smjera. "U sadašnjem kontekstu, otkazivanje parada će biti shvaćeno kao još jedan znak da stvari idu veoma loše“, rekao je Abas Gljamov, bivši govornik Kremlja koji je postao analitičar, za Eho Moskve.

Dok izbjegavanje masovnih okupljanja u gradovima u blizini granice Rusije sa Ukrajinom može izgledati kao logična mjera predostrožnosti, to je manje očigledno za one hiljade kilometara daleko u Sibiru.

Određeni broj događaja je otkazan, hoće li i Putin popustiti?

Neki se naglas pitaju da li nekim gradovima jednostavno nedostaje vojna oprema za paradu. Ili možda žele da spriječe ljude da izađu na ulice držeći fotografije svojih rođaka koji su poginuli u Ukrajini, dajući vizuelni prikaz broja poginulih u Rusiji tokom rata. Najvažnija vojna parada u Moskvi, koju direktno prenosi ruska državna televizija, još je u planu. Ali napetost u prestonici je opipljiva. Crveni trg je dvije nedelje bio zatvoren za javnost, a ulice su bile zabarikadirane.

Nakon incidenta u srijedu, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin odmah je zabranio upotrebu dronova, a desetine drugih regiona su od tada slijedile njihov primjer. Danima unaprijed, Moskovljani su već imali problema sa GPS signalom. Mnogo će zavisiti od Putina. Njegov godišnji govor povodom Dana pobjede na Crvenom trgu jedan je od retkih trenutaka kada se unaprijed zna gdje se nalazi.

Posle bezbjednosnog propusta u srijedu, najblaže rečeno, neki se pitaju da li bi on mogao razmisliti da progovori. Ali poruka o njegovom odsustvu ne bi bila dobra, a male su šanse da bi Kremlj rizikovao psihološke posledice. Pa ipak, pitanje da li je dovoljno bezbjedno da predsjednik izađe u javnost i govori u centru Moskve pred više od 10.000 muškaraca koji marširaju Crvenim trgom.