Zašto Džo Bajden ne ide na krunisanje kralja Čarlsa Trećeg? U pitanju je tradicija duga vjekovima, nijedan američki predsjednik nikada nije prisustvovao.
Krunisanje kralja Čarlsa Trećeg biće 6. maja u Londonu, i dok će tom svečanom činu prisustvovati zvaničnici zemalja širom svijeta, jedan istaknuti državnik neće doći - američki predsjednik Džo Bajden. Kralj Čarls Treći položiće zakletvu u Vestminsterskoj opatiji, pred hiljadama podanika i čelnika drugih zemalja. Ali Džo Bajden neće biti među njima, i nije prvi, jer nijedan američki predsjednik nikada nije prisustvovao krunisanju u Velikoj Britaniji.
Bajden je zvao kralja Čarlsa Trećeg telefonom i rekao mu da će poslati svoju suprugu Džil kao diplomatskog izaslanika. Bela kuća nije iznijela konkretan razlog za odsustvo predsjednika, već je samo saopštila da je izrazio želju da se sa kraljem sretne drugom prilikom.
Razne su teorije o tome zašto Bajden ne ide na Čarlsovo krunisanje, pa "Bi-Bi-Si" prenosi da je konzervativni član parlamenta Bob Sili izjavio da je to "priličan propust" od strane američkog predsjednika. Urednik vijesti o kraljevskoj porodici "Mirora", Rasel Majers, istakao je da je "Bajden previše ponosan na svoje irske korjene". Ali istoričari kažu da razlog uopšte nije politički, i da je odsustvo američkih predsjednika na krunisanjima "tradicija duga vjekovima".
"Svakako ne mislim da je izostanak znak da Bajdenu nije važno da dođe. Priča da ima anti-Britanske stavove nije istinita, on neće doći jer nijedan američki predsednik ikada nije došao na krunisanje, pa zašto početi u 21. veku", rekla je profesorka istorije na Američkom univerzitetu, Lora Birs.
Prije vladavine kraljice Viktorije, odnos Amerike i Britanije bio je "prilično neprijateljski", nakon američke revolucije i rata 1812. godine. Uspon kraljice Viktorije donio je novu eru američke fascinacije monarhijom, takozvanu "Viktorijinu groznicu", ali ni tada predsjednik Martin van Bjuren nije došao na krunisanje.
"Ranije nije bilo praktično da američki predsjednici dođu, i mislim da je kasnije to jednostavno postalo tradicija", dodala je profesorka Birs.
Istoričar iz Kraljevskog istorijskog udruženja, Troj Bikam, kazao je da putovanje avionom preko Atlantika nije ni počelo pre 1939. godine, tri godine nakon krunisanja kralja Džordža Šestog.
Drugi svjetski rat je, kažu istoričari, doneo prekretnicu u odnosima dvije sile. Kroz rat su kralj Džordž Šesti i njegova kćerka, princeza Elizabeta, razvili blizak odnos sa tadašnjim komandantom savezničkih snaga u Londonu, Dvajtom D. Ajzenhauerom.
Samo nekoliko mjeseci nakon smrti kralja, Ajzenhauer je izabran za 34. predsjednika Amerike. Ali nije došao na Elizabetino krunisanje. Amerika je tada bila upletena u rat u Koreji, i predsednik Ajzenhauer bio je potrebniji u Vašingtonu, navodi istoričar Sam Edvards.
Propušteno krunisanje nije ugrozilo njihov odnos i Ajzenhauer je 1957. primio kraljicu Elizabetu Drugu u prvoj zvaničnoj poseti Americi. Dvije godine kasnije, predsednik i porodica boravili su na kraljičinom imanju Balmoral.
Kraljica Elizabeta Druga bila je monarh sa najdužom vladavinom, tokom koje je Amerika promijenila 14 predsjednika. Nije upoznala samo jednog od njih, Lindona Džonsona. Za to ni Bela kuća, ni palata nisu nikada dale konkretan razlog ali se smatra da je Džonson bio previše zauzet ratom u Vijetnamu. Tri aktuelna predsjednika su boravila u zvaničnoj posjeti Britaniji, dok je kraljica otišla u četiri zvanične posjete Americi.
Džo Bajden odlučio je da se drži tradicije i pošalje diplomatskog izaslanika na krunisanje. Već je prihvatio poziv za zvaničnu posjetu, mada datum još uvek nije poznat. Ali dolazak na krunisanje je, kažu istoričari, "samo delić savremene slagalice transatlantskih odnosa".