Svijet

PROCURIO DOKUMENT O NOVOM PAKETU SANKCIJA RUSIJI: Na meti ruska kompanija, ali se ne slažu sve zemlje EU

Autori Euractiv.rs Slavica Milović

EURACTIV je imao uvid u dokument koji je procurio, a u kojem EU razmatra 11. paket sankcija Rusiji i "cilja" Rosatom.

Izvor: MONDO/Mario Milojević

Evropska komisija započela je rad na 11. paketu sankcija protiv Rusije, u okviru kog bi na meti trebalo da bude nuklearne industrija. Evropska unija je protekle nedelje počela rad na pripremi novog paketa sankcija, i na zatvorenom brifingu održanom u petak, ambasadori i zvaničnici EK razgovarali su o detaljima tog paketa.

EURACTIV je zatražio komentar od više zvaničnika EU, koji nisu željeli da se obavežu po pitanju procjene datuma kada bi 11. paket sankcija protiv Rusije stupio na snagu. Verovatno je da se to neće dogoditi do kraja aprila.

Predsjednica EK, Ursula fon der Lajen, ranije je najavila da će 11. paket sankcija imati cilj da se izbori sa načinima na koje Rusija izbjegava postojeće restrikcije. Ali diplomate iz Istočne Evrope smatraju da to nije dovoljno i da je potrebno da novi paket zada jače udarce.

Baltičke države i Poljska su predstavile ažurirani predlog 11. paketa sankcija, i u taj dokument je EURACTIV imao uvid. U njemu se predlaže da ruska državna nuklearna kompanija Rosatom bude na udaru.

"Evropska unija može da cilja Rosatom ograničenjem uvoza nuklearnih goriva, zaustavljanjem novih investicija u elektrane, i ograničavanjem izvoza u Rusiju koji bi doprinio ovoj industriji", navode ove države. Na glavnoj meti bili bi direktori Rosatoma.

Amerika i Velika Britanija već su zamrzle imovinu i ukinule važeće vize Olegu Romanenku, direktoru nuklearne elektrane Zaporižja koju su Rusi zauseli prošlog marta. Otada Rosatom upravlja najvećom nuklearnom elektranom u Evropi i Zapad je sve više zabrinut da se ona koristi kao vojna baza i time se povećava rizik od nuklearne katastrofe.

Najveći otpor ovom paketu mogao bi da dođe od pet zemalja EU koje upravljaju nuklearnim reaktorima napravljenim u Rusiji, a za koje ne postoji alternativa. Šest ih se nalazi u Češkoj, pet u Slovačkoj, i po dva u Finskoj i Bugarskoj. Dugoročno bi zabrana uvoza iz Rusije mogla da napravi veliki problem. Njemačku i Francusku ugovori vezuju za Rusiju, odakle kupuju obogaćeni uranijum u vrijednosti od 452 miliona evra u 2022. godini. Za njih procureli dokument, u koji je EURACTIV imao uvid, predviđa dvogodišnji period izuzeća.

Šef diplomatije EU, Žozep Borelj, rekao je prošlog mjeseca da je Evropska unija "skoro iscrpila" mogućnosti sankcija Rusiji i da bi fokus svojih napora trebalo da prebaci na veću vojnu i finansijsku podršku napadnutoj Ukrajini.