Postoji mnogo teorija zašto se Vladimir Putin odlučio da napadne Ukrajinu, a jedna se tiče KGB-a i Berlinskog zida.
Vladimir Putin mjesecima je negirao da će napasti Ukrajinu, a onda je 24. februara 2022. godine pokrenuo invaziju na tu zemlju. Postoji mnogo teorija zašto se ruski predsjednik odlučio na taj korak, a jedna je vezana za KGB i pad Berlinskog zida.
Putinova opsesija vraćanjem bivše sovjetske vlasti je za mnoge psihoanalitičare sasvim logična: kao bivši oficir KGB-a obučen u Hladnom ratu, šef Ruske Federacije uglavnom rezonuje na osnovu mentalnih obrazaca koje je usvojio u mladosti. Svako ko danas želi da razumije Vladimira Putina morao bi da zna priču o njemu kao agentu KGB-a, a posebno o traumatičnim događajima koje je doživio jedne noći kasnih osamdesetih u Istočnoj Njemačkoj.
Fred Hofman, stručnjak za obavještajne poslove sa 30 godina iskustva u vojnoj i obavještajnoj zajednici, koji je služio kao vojni ataše SAD u 28 zemalja, uključujući Avganistan, objavio je na Tviteru svoje mišljenje o tome zašto vjeruje da je Ukrajina bila i ostaje velika prijetnja u očima Vladimira Putina.
Hofman podsjeća da je 1989. Vladimir Putin bio oficir KGB-a u Drezdenu kada je pao Berlinski zid i srušen komunizam. "Kako je došlo do ovog kolapsa? Istočni Njemci koji su (ilegalno) gledali zapadnonjemačku televiziju vidjeli su da njihovi zapadni susjedi imaju mnogo bolji život i način života od onih u Istočnoj Njemačkoj. Više slobode. Više prihoda. Više opcija. Bolji kvalitet života", napisao je Hofman na Tviteru.
On objašnjava kako je Putin tada ubrzo iz prve ruke doživio kolaps Istočne Njemačke. "Danas je Putinova najgora noćna mora Ukrajina koja održava slobodne i fer izbore, ima slobodne medije, ljudska prava, slobodu govora i vjeroispovesti. Ukrajina, susjed Rusije, već ima viši životni standard od Rusije. Ukrajina još nije dostigla svoj potencijal, ali za razliku od Rusije, već je preduzela značajne korake u tom pravcu (uporedite odgovarajuće putanje Sjeverne i Južne Koreje od 1970. godine, ako želite da vidite istorijski presjedan).
Uspešna Ukrajina je jednostavno tempirana bomba za autokratskog revanšističkog cara u Kremlju, jednostavno i jednostavno. Dakle, moglo bi se reći da je Ukrajina zaista bila egzistencijalna pretnja Putinovom režimu. Ali ne iz apsurdnih razloga koje navodi Kremlj", objavio je Hofman na društvenoj mreži.
Kada je 1985. stigao u DDR, Putin je imao 33 godine. Dvije ćerke su mu rođene u Drezdenu i tamo je provodio većinu vremena relativno udobno. U DDR-u su Putinovi živeli u posebnoj zgradi za stambene potrebe porodica iz KGB-a i Štazija. Njegov osjećaj sigurnosti i moći, međutim, raspao se u prah i pepeo nekoliko nedelja nakon pada Berlinskog zida. 5. decembra 1989. gomile nemačkih demonstranata upali su u štab Štazija u Drezdenu, zahtjevajući osvetu, kaznu represora i demokratiju.
Užasna noć koja je stvorila današnjeg Putina
U jednom trenutku, mala grupa demonstranata odlučila je da odje preko puta do kuće u kojoj se nalazi sjedište KGB-a. "Čuvar je odmah pobjegao sa kapije u kuću", prisjećao se kasnije jedan iz grupe, Njemac Zigfrid Danat. Ali nedugo zatim iz kuće je izašao veoma uznemiren oficir - Vladimir Putin. Poručio je demonstrantima da ne pokušavaju silom da uđu jer su on i njegovi drugovi naoružani i ovlašćeni da koriste oružje.
Ovo je ubijedilo grupu da se povuče, ali je oficir KGB-a znao da se napad može ponoviti, pa je pozvao obližnji štab tenkovske jedinice Crvene armije da im pošalje zaštitu, rekao je kasnije. Odgovor koji je dobio bio je šok koji mu je promijenio život. "Ne možemo ništa da uradimo bez naređenja iz Moskve", odgovorio je glas iz štaba. A Moskva ćuti.
Fraza "Moskva ćuti" od tada proganja čovjeka. Svojevremeno je Kris Boulbi snimio dokumentarac o ovom događaju za britanski Bi-Bi-Si "Trenutak koji je napravio Putina". Masa se približavala njima sa osvetničkim porivima, a Putin se nadao da će visoki sovjetski oficiri, ljudi sa kojima se redovno družio, poslati tenkove. Ali Moskva je "ćutala" pod Mihailom Gorbačovim. Tenkovi Crvene armije nisu pokrenuli svoje motore. Niko nije mrdnuo prstom da ih zaštiti. Putin i njegove kolege iz KGB-a mahnito i panično spaljuju dokumente o svom obavještajnom radu.
U međuvremenu je i sam Putin postao "Moskva", odnosno predsjednik Ruske Federacije. Međutim, osjećaj straha i nemoći iz Drezdena nikada ga nije potpuno napustio, tvrde njegovi biografi. Zabrinutost zbog krhkosti političkih sistema i elita i iskustvo kako ih ljudi lako mogu srušiti naučili su ga lekcijama koje nikada nije zaboravio. To mu je takođe dalo ideje za izgradnju agresivnog modela vlasti koji uvijek mora da demonstrira moć i oblikovalo njegove ambicije ka efikasnim represivnim mrežama i ličnom bogatstvu.
Putinovi biografi smatraju da su događaji u Ukrajini 2014. godine, poput pobune na kijevskom trgu Majdan, snažno oživjeli njegova sjećanja na Drezdensku noć decembra 1989. godine. Ukrajinske težnje za slobodom i putem ka Zapadu u Putinovoj glavi su zapalile duboko zakopane stare strahove u godinama nakon toga.