U industrijskoj četvrti Harkova se čuvaju čaure ispaljenih raketa, ima ih više od 5.000.
Tokom prvih nekoliko mjeseci ruske invazije na Ukrajinu, čaure krstarećih raketa koje je ruska vojska ispalila na njenog susjeda ostale su danima ugrađene u zgrade i trotoare u Harkovu, drugom po veličini gradu u Ukrajini.
Potom su ih ukrajinski tužioci izvlačili, jednu po jednu raketu, registrovali i popisivali pre nego što su premeštene u zatvorenu zonu u industrijskoj četvrti Harkova, koja je postala poznata kao "groblje raketa“. Više od hiljadu čaura i ostataka raketa raspoređeno je u redove, pokrivajući površinu veličine pola fudbalskog terena, piše Gardijan.
Budući eksponati u muzeju ratnih zločina
Ukrajinska vojska je izračunala da je Rusija od početka rata ispalila više od 5.000 krstarećih projektila, zajedno sa nebrojenim artiljerijskim raketama. Veliki broj pao je upravo na Harkov. Lokalne vlasti kažu da bi jednog dana mogle da postanu muzejski eksponati u znak sjećanja na ratne zločine. U međuvremenu, oni se nadaju da ostaci mogu pružiti informacije koje će pomoći u procesuiranju ruskih zvaničnika i vojnika.
"Ovo mjesto je stvoreno za prikupljanje dokaza o ratnim zločinima“, rekao je za Gardijan Dmitro Čubenko, portparol regionalnog tužilaštva u Harkovu. "Svi ovi ostaci projektila su pronađeni u Harkovu, ali to je samo polovina onoga što su ispalili na nas. Ovo je dokaz za koji se nadamo da će biti upotrebljen na Međunarodnom krivičnom sudu“, dodao je Čubenko.
Neke rakete su nosile zabranjene kasetne bombe?
Oko 95 odsto tih granata uskladištenih na raketnom groblju su djelovi višestrukih raketnih sistema, uključujući sisteme Smerč koji se mogu koristiti za nošenje kasetnih bombi, koje je većina svijeta zabranila sporazumom iz 2008. Međutim, ruske snage ih koriste u oblastima Ukrajine gdje nije bilo ni vojske ni vojne infrastrukture.
Analizirajući vrste ispaljenih uređaja, njihove putanje leta i GPS lokacije na koje su sletjeli, tužioci u Harkovu pokrenuli su istragu protiv desetina ruskih vojnika i zvaničnika, uključujući general-pukovnika Aleksandra Žuravljova, koji je učestvovao u ruskoj kampanji bombardovanja Sirije 2016. Prema brojnim izvještajima, Žuravljov je bio jedini visoki ruski oficir koji je mogao da potpiše naređenje za lansiranje raketnog napada Smerč na Harkov.
Analiza podzapleta municije dovodi do ratnih zločinaca
Čubenko kaže da je analiza municije ključna za istragu odgovornosti za navodne zločine na tlu Ukrajine. Municija je označena nizom šifri koje označavaju proizvođača i detalje održavanja projektila, a ređe vojnu jedinicu koja je obavljala održavanje. Vide se brojevima i slovima kojima su ove rakete obilježene. Uz njihovu pomoć smo mogli da identifikujemo koja ih je fabrika proizvodila, a ponekad i koja vojna jedinica ih je skladištila i održavala“, napominje Čubenko.
Nil Korni, istraživač u Fondaciji za istraživanje Omega, nezavisnoj organizaciji sa sjedištem u Velikoj Britaniji posvećenoj pružanju informacija zasnovanih na dokazima o proizvodnji, trgovini i upotrebi vojnih, bezbednosnih i tehnologija za sprovođenje zakona, kaže da identifikuje jedinicu koja je skladištila projektile i rakete je ključna za istragu.potencijalni ratni zločini.
Neophodno je uspostaviti lanac čuvanja municije
"U idealnom slučaju, ako želite da povežete upotrebu municije sa zločinom, morate da uspostavite lanac pritvora“, kaže Korni. Taj lanac obuhvata lokaciju na kojoj se čuva i održava municija, njenu distribuciju vojnoj jedinici, njenu upotrebu, lokaciju na potencijalnom mestu zločina i bezbedno skladištenje njenih ostataka.
Na raketnom groblju u Harkovu, tužioci su uskladištili neke od projektila koji su pogodili sjeverne stambene oblasti Harkova, Saltivke i Oleksijevka. Oni su izdvojili ruskog generala, čije ime ne može da bude objavljeno zbog istrage koja je u toku, a koji je navodno naredio lansiranje najmanje 100 raketa sa sjevera Ukrajine pod ruskom okupacijom na Institut za fiziku i tehnologiju u Harkovu, mjestu gde je prvi nuklearni istraživanja u bivšem Sovjetskom Savezu.
Na meti je bio i nuklearni istraživački reaktor
Iako objekat ne predstavlja radiološku pretnju, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi rekao je da obim i intenzitet napada na institut "krši svih sedam neophodnih stubova nuklearne bezbjednosti i bezbjednosti“. Čubenko kaže da su posledice raketnih napada mogle biti drastične.
"Naravno da su Rusi bili svjesni da tamo postoji nuklearni istraživački reaktor otkako je izgrađen u sovjetsko doba i Rosatom ruska državna nuklearna elektran ima sve nacrte“, dodao je on.
Samo u Harkovu i okolini ubijeno je 1.700 ljudi
Oleksandr Filčakov, glavni tužilac u Harkovu, rekao je da je samo u regionu Harkova počinjeno na hiljade potencijalnih ratnih zločina. Vlasti procenjuju da je više od 1.700 ljudi ubijeno u ruskom granatiranju, uključujući 44 dece, u Harkovu i okolini. U cijeloj zemlji, Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava (OHCHR) zabilježila je 21.965 civilnih žrtava od početka ruske invazije, uključujući 8.231 smrt.
OHCHR je primijetio da su stvarne brojke o žrtvama bile mnogo veće zbog kašnjenja u prijemu informacija sa mjesta gdje su se vodila intenzivna neprijateljstva. Još se čeka potvrda izveštaja iz Mariupolja, Lisičanska, Popasne i Sjeverodonjeka.