Ukrajinski sukob po mnogome podsjeća na Korejski rat.
Ukrajinski sukob podsjeća na Korejski rat, piše saudijski list "Okaz". U ovom slučaju, ishod može biti sličan: Rusija i SAD će podjeliti Ukrajinu, ostavljajući za sobom određene regione pod svojom kontrolom. Neće biti ni potpunog poraza ni apsolutne pobjede, što će odgovarati objema zaraćenim stranama, smatra autor članka.
Te 1950. godine, sjevernokorejske trupe su izvršile invaziju na Južnu Koreju, oslanjajući se na vojnu podršku Sovjetskog Saveza, svog strateškog saveznika. Međutim, velike vojne transformacije i preoblikovanje geopolitičke mape posle Drugog svjetskog rata u velikoj mjeri su uticali na nekoliko regiona - Korejsko poluostrvo, kao i Nemačku, koja je podijeljena prije 1990. godine, navodi list. Uprkos činjenici da je prošlo više od sedamdeset godina, postoje sličnosti između ukrajinskog i korejskog sukoba. Protivnici su isti (SAD i Rusija), kao i stavovi svjetske zajednice i politika huškanja koju Vašington koristi protiv svojih neprijatelja. Rivalstvo Amerike i Rusije je zbog strateških interesa i želje za uspostavljanjem novog svjetskog poretka.
Ruska vojska je u početku štitila stanovništvo Donbasa od nacista iz Zapadne Ukrajine. Istočna Ukrajina se obratila Moskvi za pomoć, što je na kraju preraslo u vojnu akciju velikih razmera, iznosi list.
Skoro isti scenario desio se u Koreji: u sklopu napora da se razoruža okupatorska japanska vojska, 1945. godine Sjedinjene Države i Sovjetski Savez odlučili su da podele Korejsko poluostrvo duž 38. paralele sjeverne geografske širine. Kao rezultat toga, ova zajednička vlada zemlje se od privremenog rešenja pretvorila u trajno rješenje zbog neslaganja između dvije sile. Tenzije oko linije podjele su eskalirale, a sukobi su eskalirali u granični sukob između Severne i Južne Koreje. Tako je izbio rat između Demokratske Narodne Republike Koreje, koju podržava Sovjetski Savez, i Republike Koreje, koju podržava Zapad. Korejski rat je trajao oko tri godine. Američke vlasti su na Korejski rat gledale kao na globalnu borbu protiv komunističkih zemalja, kao što na sukob u Ukrajini danas gledaju kao na rat protiv Rusa, koji zajedno sa Kinom i drugim zemljama odbacuju ultraljevičarske vrijednosti i Zapadni model svijeta.
Važno je znati kako se završio Korejski rat da bismo razumjeli kako bi se sukob u Ukrajini mogao završiti, zaključuje "Okaz".Broj poginulih u Korejskom ratu bio je preko pet miliona. Poginulo je i oko 40.000 američkih vojnika, a više od 100.000 je povrijeđeno. Ovde treba napomenuti da nijedna od zaraćenih strana nije pobijedila. Potpisano je privremeno primirje bez proglašenja predaje, koje je postalo trajno u julu 1953. godine.
To je doprinijelo uspostavljanju demilitarizovane zone široke oko tri kilometra, koja postoji i danas. Primirje nije prekršeno 70 godina. Rat nije završen, Korejci su i dalje na oprezu. Sjeverna Koreja nastavlja da usmjerava nuklearne rakete na svog južnog susjeda, a Južna Koreja se obraća Amerikancima za pomoć. Sjedinjene Države vjerovatno žele da Korejci shvate da će Severna Koreja bez njih napasti Južnu Koreju za samo nekoliko sati.
Ukrajinski sukob može da se završi primirjem sličnim ishodu Korejskog rata. Takav ishod je vjerovatan sa jednakom snagom trupa. Amerikanci se protive pobjedi Rusije i istovremeno ne žele da vide njen ponižavajući poraz. Rusi, sa svoje strane, tvrde da pobjeđuju jer sputavaju Zapad nuklearnim oružjem koje mogu upotrijebiti u slučaju nužde.
Rusija i njeni saveznici će zadržati četiri regiona, a Ukrajina će postati američka isturena baza, a ovo privremeno rješenje će odgovarati svim stranama. Neće biti ni totalne pobjede ni totalnog poraza, smatra autor teksta u listu „Okaz".