Prema procjeni uticaja koja je procurila, obavezni zahtjevi za održive javne nabavke i dobrovoljni usklađen sistem označavanja održivosti, vidjeni su među preferiranim političkim inicijativama u okviru EU zakona o održivom sistemu hrane.
Izvještaj o procjeni uticaja, u koji je EURACTIV imao uvid, dolazi uoči predloga EU o zakonu o FSFS, koji se očekuje u trećem kvartalu ove godine.
U njemu se procjenjuju moguća sredstva za sprovođenje ambicioznog cilja zakona FSFS da se održivost integriše u sve politike vezane za hranu, kao dio napora da postane klimatski neutralan do 2050. godine.
Dva glavna konkretna fokusa procjene uključuju održive javne nabavke i označavanje održivosti.
Što se tiče poslednjeg, procjena tvrdi da će označavanje održivosti „podstaknuti poslovne subjekte da prevaziđu minimalne zahtjeve održivosti kako bi podigli ljestvicu ocjenjivanja i imali koristi od potencijalne premije cijene za održivije dobre proizvode" .
Dok procjena rangira i obavezno i dobrovoljno usklađeno označavanje održivosti među najbolje rangiranim opcijama, dobrovoljno se pojavljuje kao preferirana opcija s obzirom na povezane troškove.
U procjeni uticaja stoji da bi društveni troškovi obaveznog obijležavanja održivosti iznosili 20,667 miliona eura, dok bi dobrovoljni troškovi koštali 9,713 miliona eura.
Međutim, primjećuje se da se „očekuje značajno usvajanje usklađene oznake održivosti zbog interesovanja mnogih korisnika".
Pošto je obaveza da se ista stavi na sve proizvode za koje se tvrdnje u vezi sa održivošću daju dobrovoljno, troškovi će biti izazvani samo „izborom operatera da takve tvrdnje stave na svoje prehrambene proizvode", zaključuje se u procjeni.
Što se tiče održivih javnih nabavki, opcija za sprovođenje „obaveznih opštih i specifičnih zahtjeva" uz minimalne kriterijume „jasno se pojavljuje kao poželjna".
To će stvoriti veću potražnju na tržištu ili održivo proizvedenu hranu, a samim tim i pružiti poslovne prilike i podsticaje za operatere koji prevazilaze minimalne zahtjeve u pogledu održivosti", navodi se u procjeni.
Međutim, primećuje se da, s obzirom na mogući uticaj na dostupnost i cijenu hrane i prehrambenih usluga, kao i na navike potrošača, „neće biti prikladno nametati sve kriterijume u isto vrijeme i na istom nivou".
Procjena uticaja predlaže postavljanje „odgovarajućih kriterijuma i fleksibilnosti u vezi sa njihovom primjenom", jer zemlje članice „takođe mogu imati različite stavove i prioritete, a potencijalni kompromis može biti na primer, bacanje hrane ili korišćenje zemljišta i vode".
Kao takva, procjena zaključuje da se kriterijumi mogu uvoditi „korak po korak i prilagođavati" tako da tržišta hrane i pružaoci usluga hrane mogu „postepeno da se prilagode situaciji".
Takođe smatra da se povećanje cijna zbog nabavke održivijih prehrambenih proizvoda može ograničiti ili eventualno izbjeći uvođenjem kriterijuma koji smanjuju troškove, kao što su kratki lanci snadbijevanja, smanjenje rasipanja hrane, više biljne hrane i prilagođavanje porcija.
U međuvremenu se očekuje da će obilježavanje olakšati zelene javne nabavke.
Vijest dolazi dok se zahuktava razgovor o usklađenom označavanju nutritivnih vrijednosti širom EU.
Prvobitno zacrtana za kraj 2022. godine, odluka o usklađenoj etiketi ishrane na prednjoj strani pakovanja za celu EU pomerena je na 2023, a napredovanje u vezi sa kontroverznim dosijeom biće ključni prioritet švedskog predsedavanja, prema njihovom programu .
Međutim, procjena uticaja je nejasna u vezi sa drugim velikim pitanjima.
Iako prepoznaje važnost horizontalnog okvira kako bi se izbjegla nedoslijednost između različitih pristupa na nacionalnom nivou i potrebe za rešavanjem neravnoteže moći u prehrambenom sistemu, ne daje konkretne ideje o tome kako se to može dogoditi.
„Alati upravljanja bi takođe bili predviđeni u FSFS kako bi se omogućilo djelovanje na nacionalnom i lokalnom nivou", bez daljeg preciziranja navedenih alata.