Takozvana "flota sijenki" prevozi rusku naftu, a misterija je kome ti brodovi pripadaju. Opasnost nije samo izbjegavanje sankcija već i nesreća ili izlivanje, jer su u pitanju stara plovila.
Ruska nafta i dalje stiže do kupaca širom svijeta, ali čak i oni koji dane provode pomno prateći njeno kretanje po okeanima imaju problem da shvate - ko je prevozi?
Zapadne sankcije protiv Rusije, zbog napada na Ukrajinu, trebalo je da oslabe mogućnosti ruske flote da distribuira svoju naftu, ali se pojavila flota misterioznih tankera koja je preuzela to zaduženje i iz dana u dan joj se pridružuje sve više brodova. piše "Si-En-En".
Insajderi iz industrije procenjuju "flotu senki" na oko 600 brodova, odnosno deset odsto ukupnog broja velikih tankera. I taj broj raste iz dana u dan.
Ko je vlasnik ovih brodova, i ko njima upravlja, ostaje zagonetka. Trgovanje ruskom naftom postalo je sve kompleksnije, i mnogi zapadni prevoznici povukli su svoje usluge. Novi, opskurni "igrači" su se pojavili, pokriveni kompanijama sa sjedištima u Dubaiju i Hong Kongu. Neki su kupili brodove iz Evrope, a neki poslali stara, jedva upotrebljiva plovila koja bi inače završila na otpadima.
"Flota sijenki" sve je važnija Moskvi čija je saradnja sa zapadnim prevoznicima svedena skoro na nulu, u trenutku kada kupci iz Kine i Indije zamjenjuju evropske. Dostavljanje nafte udaljenijim kupcima zahtijeva dodatne brodove, kao i vlasnike spremne da se nose sa kompleksnošću zadatka i zakonskim rizicima.
Ruska invazija izmijenila globalno tržište nafte
Širenje "flote sijenki" baca dodatno svjetlo na dramatičan način na koji je rat Rusije izmijenio globalno tržište nafte. U nastojanju da ne obustavi poslovanje, drugi najveći izvoznik sirove nafte na planeti preoblikovao je obrasce trgovine stare decenijama i podijelio svetski energetski sistem na dva dijela.
"Postoji flota koja ne radi ništa za Rusiju, i onda postoji druga flota koja skoro ekskluzivno sarađuje sa Rusijom. Samo nekoliko brodova na svijetu radi i jedno, i drugo", rekao je Ričard Metjuz iz međunarodne brodarske kompanije "EA Gibson".
Evropa se odrekla ruskih energenata, ali su kupci u Aziji profitirali. Kina je podigla uvoz ruske nafte na 1,9 miliona barela dnevno u prosjeku tokom prošle godine, što je rast od 19 odsto u odnosu na 2021. godinu. Indija ima skok od čak 800%, pokazuju podaci Međunarodne energetske agencije.
Ispunjavanje svih ovih porudžbina zahtjeva brodove koji mogu da isporuče. Ruska nacionalna flota ih nema dovoljno, i tu "flota sijenki" stupa na scenu.
"Sivi" i "mračni" brodovi
Metju Rajt, analitičar iz kompanije za podatke "Kpler", navodi da se trenutno brodovi koji prevoze rusku naftu dijele u dvije kategorije. "Sivi" su prodati od početka invazije, uglavnom od strane evropskih vlasnika kompanijama na Srednjem istoku i u Aziji, koje ranije nisu bile aktivne na tržištu tankera. "Mračni" su, sa druge strane, veterani kampanja Irana i Venecuele za izbjegavanje sankcija Zapada.
"Često postoje dokazi da ovi 'mračni brodovi' maskiraju svoje prave aktivnosti gašenjem AIS transpondera, koji pomaže da se plovila identifikuju i lociraju", rekao je Rajt.
Zapadne zemlje zabranile su većinu uvoza ruske nafte, ali ne postoje pravila koja bi sprečila zapadne brodove da isporučuju kupcima u Kini i Indiji. Brodovi evropskih vlasnika izvršili su 36% trgovine ruskom naftom u januaru ove godine, navodi "Kpler".
Rusija čezne za obustavljanjem saradnje sa zapadnim prevoziocima, što je dovelo do razvoja flote za koju "Si-En-En" ocjenjuje da joj je sastav nejasan, a prošlost diskutabilna.
"Očekivalo se da će mračna flota koja je ranije prevozila iransku i venecuelansku naftu rasti, i to se dogodilo", rekao je Džanif Šah, analitičar senior iz konsultantske kompanije "Rystad energy".
Slanje ruske nafte na duža putovanja, do Kine ili Indije, daleko je manje efikasno od slanja bližim zemljama kao što je Finska. Zato je Rusiji sada potreban kapacitet četiri puta veći od neophodnog prije invazije.
Zbog toga, "flota sijenki" svakog mjeseca se uvećava za 25 do 30 brodova. Četvrtina ukupno prodatih tankera za naftu u proteklih godinu dana prodata je nepoznatim kupcima, što je skoro dvostruko više nego prethodne godine.
Potražnja bi mogla dodatno da raste, ukoliko Kini bude bilo potrebno više goriva za ekonomski oporavak. Ako se veći procenat globalne flote tankera koristi za rusku sirovu naftu i proizvode, cijene će rasti za sve koji trguju naftom jer se kapaciteti vezuju za jedno mjesto.
"Postoji ogroman porast neefikasnosti u načinu na koji tržište tankera funkcioniše", dodao je Rajt.
Ko stoji iza "flote sijenki"?
Ostaje i pitanje, ko upravlja "flotom senki"? Neki smatraju da kompanije iza kojih se ona krije imaju veze sa ruskom vladom ili politički povezanim igračima. Sa tim stavom slaže se i Sergej Vakulenko, bivši zvaničnik jedne ruske naftne kompanije, koji dodaje i da carinski podaci pokazuju da se "Urals" sirova nafta prodaje po mnogo višoj cijeni od zvanične u mnogim lukama.
"Kompanija 'Sun ship management', registrovana prije deset godina, jedna je od ključnih koje trenutno upravljaju morskim transportom ruske nafte", ocenila je Evropska unija koja je toj kompaniji uvela sankcije prošle nedelje.
Eksperti, međutim, ne upozoravaju samo na rusku sposobnost da zaobiđe sankcije ili proda naftu po višoj cijeni. Bezbjednost je ogromna briga, jer se smatra da "flota senki" ima veliki kontingent plovila starijih od 15 godina, što je radni vijek nakon kog bi ih glavne naftne kompanije povukle iz rotacije. A sve ih je više u morima.
"Stari brodovi, koji se vjerovatno ne održavaju u skladu sa standardima, prenose rusku naftu i vjerovatnoća većeg izlivanja ili nesreće raste svakog dana, kako se uvećava broj plovila u toj floti", dodao je Metjuz.