Ukrajina uz pomoć Evrope planira veliku invaziju na proljeće, gdje će glavni cilj biti oduzimanje Krima.
Mnogi zapadni posmatrači rata u Ukrajini smatraju da su ispunjeni svi izgledi za dugu ratnu agoniju i da je teško veoma brzo pobijediti Rusiju i protjerati je iz Ukrajine. Postoje, međutim, potpuno suprotna mišljenja; jedan takav pripada penzionisanom britanskom oficiru Ričardu Kempu, veteranu rata u Avganistanu.
U svojoj analizi za britanski Telegraf on je napisao da bi šanse za potpuni ruski kolaps u ovoj godini mnoge mogle jako iznenaditi, nakon što se obistine najave Kijeva o velikoj ofanzivi na ruske kopnene snage na proljeće, koju očigledno otvoreno pripremaju.
Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je ranije ove nedelje da će predstojeća kontraofanziva Ukrajine imati za cilj da zabije klin između Krima i ruskog kopna. Ukrajinci su odlučni da oslobode sve okupirane teritorije, uključujući Krim, bivši general Ben Hodžis, bivši komandant američkih snaga u Evropi, osmislio je strategiju za koju vjeruje ne samo da bi omogućila Ukrajini da povrati Krim, već bi izazvala kompletnu imploziju ruske vojske.
Predlog generala Hodžisa je sledeći: izolovati poluostrvo u ruskom vlasništvu preciznim udarima na dva kopnena puta koja ga povezuju sa ruskom teritorijom. Kerčki most i koridor za Krim koji ide duž Azovskog mora već su oštećeni u diverziji. Nakon presijecanja ovih logističkih kuća, uslijedio bi veliki oklopni napad na Azovsko more, praćen prodorom ruske odbrambene linije sjeverno od Krima. Kada ukrajinski raketni i artiljerijski sistemi budu u neposrednoj blizini, ruske vazdušne, kopnene i pomorske snage na poluostrvu bile bi napadnute preciznim dalekometnim napadima i bombardovanjem, sve do poslednje tačke kada bi ukrajinska vojska mogla da pokrene kopnenu ofanzivu duž Perekopske prevlake. na sam Krim..
Ovaj usaglašeni napad na poluostrvo, njegovo izolovanje, neutralisanje i nanošenje velike štete Putinovoj vojnoj infrastrukturi udarima dugog dometa bio bi veliki udarac za ruski moral. U nedostatku drugih odlučujućih uspijeha na bojnom polju, ovo bi za Moskvu predstavljalo poraz koji ne bi mogla da prikrije. Pad Krima bi svakako doveo do potpunog kolapsa ruskih snaga na terenu, a možda čak i do Putinovog pada, smatra Ričard Kemp.
Sve je lakše reći nego učiniti. A britanski penzionisani oficir smatra da plan nema šanse za uspijeh ako ukrajinskim snagama nema veće vojne i druge podrške Zapada. Čak i ograničena operacija oslobađanja zahtijevala je masovno povećanu pomoć zapadnih zemalja, primjećuje on, uključujući mnogo više tenkova nego što je obećano, mnogo veće količine municije, kao i raketne sisteme dugog dometa koji nikada nisu razmatrani ili obezbijeđeni. Ova dodatna podrška bi morala biti dugoročno održiva, a to bi značilo povećanje odbrambene industrijske proizvodnje kako u SAD tako i u Evropi iznad prethodno razmatranih vrijednosti.
Postizanje ovoga je isključivo pitanje političke volje na evropskom kontinentu, koji je još uvek prilično klimav. Upravo sada postoje jasni znaci da evropski lideri, u strahu od inflacije i recesije na svojim tržištima, guraju Zelenskog ka mirovnim pregovorima sa Rusijom, a ne da poraze Moskvu. To je bila i poruka koju su nedavno u Parizu ukrajinskom lideru direktno preneli francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc.
Obije ove zemlje su poručile da ove godine neće isporučivati Ukrajini nove vrste naoružanja. Trenutno se govori samo o budućoj bezbednoj pomoći i garancijama NATO-a Ukrajini nakon završetka rata, kao sredstvu pritiska na Zelenskog.
Putin prepoznaje kolebljivu podršku Zapada ukrajinskoj ofanzivi i biće ohrabren da unapredi sopstvenu ofanzivu kako bi maksimizirao teritorijalni dobitak prije bilo kakvih potencijalnih pregovora. Malo je vjerovatno da će ostvariti svoje pune ciljeve na bojnom polju, ali svakako neće dobrovoljno predati ono što sada ima, a to je znatno veća teritorija nego kada je rat počeo.
Kako su Ukrajini oduzeti resursi za odlučujući uspijeh, rezultat dogovora Kijeva i Moskve mogao bi da bude samo period relativnog mira, posle kojeg bi uslijedila konsolidacija ruske vojske i sledeći krug ruske agresije. Plan generala Hodžisa za Krim je možda previše optimističan, ali dugoročni mir može donijeti samo poraz Rusije na bojnom polju, smatra britanski vojni ekspert. Scenario koji lideri NATO-a sada guraju znači da bi, dugoročno gledano, poraz Zapada i ohrabrenje Rusije i Kine bili utoliko štetniji jer je mogućnost potpunog ruskog kolapsa trenutno na dohvat ruke.