Svijet

PUTIN PONIŠTIO DEKRET O SUVERENITETU MOLDAVIJE! TENZIJE RASTU IZ DANA U DAN: Da li je ovo sledeći ratni sukob?!

Autor Mirela Ljumić Izvor mondo.rs

Ruski predsjednik Vladimir Putin je još jednom šokirao javnost.

Izvor: sputnikportal.rs/screenshot

Rusija je pozvala države UN da glasaju protiv "neuravnoteženog i antiruskog“ poteza Ukrajine i drugih na Generalnoj skupštini povodom obilježavanja godinu dana od invazije Moskve. Generalna skupština UN koja broji 193 člana trebalo bi da glasa kasnije ove nedelje o nacrtu rezolucije u kojoj se naglašava "potreba da se što prije postigne sveobuhvatan, pravedan i trajni mir“ u skladu sa osnivačkom Poveljom Ujedinjenih nacija.

Ukrajina i njene pristalice nadaju se da će produbiti diplomatsku izolaciju Rusije tražeći glasove skoro tri četvrtine Generalne skupštine kako bi odgovarali podršci koju je dobila za nekoliko rezolucija prošle godine. U nacrtu teksta, Generalna skupština bi ponovo zahtijevala od Moskve da povuče svoje trupe i pozvala na prekid neprijateljstava. Rezolucije Generalne skupštine nisu obavezujuće, ali imaju političku težinu.

"Čak ni mogući prekid neprijateljstava bez jasnog podsticaja za smislene pregovore, kao i rješavanje problema koji su doveli do krize, neće donijeti dugoročno rješenje“, napisao je ambasador Rusije pri UN Vasilij Nebenzja u pismu zemljama članicama UN u ponedeljak. "Ne pominju se #dijalog“ ili "pregovori“, rekao je on o nacrtu. "Ako tekst ostane neuravnotežen i antiruski kakav je sada, tražimo od država članica da glasaju protiv", dodao je on.

Mirovni plan koji je prošle godine predložio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poziva na obnavljanje teritorijalnog integriteta i da ga Rusija reafirmiše u skladu sa Poveljom UN. Takođe zahtijeva povlačenje ruskih trupa i prekid neprijateljstava. Ruski saveznik Bjelorusija predložio je u utorak amandmane na nacrt rezolucije UN koji uključuju "sprečavanje dalje eskalacije sukoba hranjenjem strana smrtonosnim oružjem“. Diplomate kažu da je malo vjerovatno da će proći.

Kina priprema 'dokument o stavu'

Sjedinjene Države su izrazile zabrinutost da Kina razmatra pružanje "smrtonosne pomoći“ Rusiji. Kina je u ponedeljak saopštila da Sjedinjene Države nisu u poziciji da postavljaju zahtjeve Pekingu. Kina i Rusija najavile su partnerstvo bez ograničenja neposredno prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

Kineski ambasador u UN Džang Jun rekao je novinarima u utorak da će Kina objaviti „dokument o stajalištu” o Ukrajini vjerovatno za nekoliko dana koji će "uglavnom odražavati dosljedne stavove Kine po ovom pitanju”. "Nastavićemo da naglašavamo poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja. Ističemo da zemlje treba da se prilagode zabrinutostima jedne druge za bezbjednost", rekao je Džang. Uglavnom ćemo pozivati na mir, na dijalog, na mirno rješenje“, rekao je on. 

Predsjednik Vladimir Putin opozvao je u utorak dekret iz 2012. kojim je djelimično podržan suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti Pridnjestrovlja, separatističkog regiona koji se graniči sa Ukrajinom i gdje Rusija drži trupe. Uredba, koja je uključivala moldavsku komponentu, ocrtala je spoljnu politiku Rusije prije 11 godina koja je podrazumijevala bliže odnose Moskve sa Evropskom unijom i Sjedinjenim Državama.

Naredba o poništavanju dokumenta iz 2012. objavljena je na sajtu Kremlja i kaže da je odluka donijeta da bi se „osigurali nacionalni interesi Rusije u vezi sa dubokim promjenama koje se dešavaju u međunarodnim odnosima“. To je dio niza antizapadnih poteza koje je Putin najavio u utorak.

Putin poništio dekret o Moldaviji

Moldavski predsednik zajedničke kontrolne komisije u zoni bezbjednosti oko Pridnjestrovlja Aleksandru Flenčea rekao je da otkazivanje ne znači da Putin napušta pojam moldavskog suvereniteta. "Ukaz je politički dokument koji sprovodi koncept ruske spoljne politike“, rekao je Flenčea za Publika-TV. "Moldavija i Rusija imaju temeljni politički sporazum koji predviđa uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta naših zemalja.

Kremlj je rekao da su odnosi Rusije sa Moldavijom, koja je prošle nedelje odobrila novog prozapadnog premijera koji je obećao da će nastojati da se pridruži EU, veoma zategnuti. On je optužio Moldaviju da slijedi antirusku agendu. U sendviču između Rumunije i Ukrajine, Moldaviju, jednu od najsiromašnijih nacija u Evropi, od 2020. vodi predsjednica Maja Sandu uz snažnu podršku SAD i Evropske unije. Američki predsjednik Džo Bajden sastao se sa njom u utorak u Poljskoj i potvrdio svoju podršku.

Dekret iz 2012. obavezuje Rusiju da traži način za rješavanje separatističkog pitanja "na osnovu poštovanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i neutralnog statusa Republike Moldavije u određivanju specijalnog statusa Pridnjestrovlja“. Ruski govornici Pridnjestrovlja su se odvojili od Moldavije 1990. godine, godinu dana prije raspada Sovjetskog Saveza, iz straha da će se Moldavija spojiti sa Rumunijom, čiji jezik i kulturu u velikoj mjeri dijeli. Kratak rat je suprotstavio novu nezavisnu Moldaviju protiv separatista 1992. Ali gotovo da nije bilo nasilja u proteklih 30 godina, dok su ruski "mirovnici" još uvijek bili raspoređeni na malom komadu zemlje, koji nema međunarodno priznanje. Ministarstvo inostranih poslova Moldavije saopštilo je da će "pažljivo proučiti" dokument.

Zelenski kaže da ukrajinske snage drže liniju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak u video obraćanju da ukrajinske snage drže svoje pozicije na liniji fronta na istoku nakon što je Rusija izvijestila da napreduje ka svom cilju. Rusija, pokušavajući da obezbijedi punu kontrolu nad dvije istočne oblasti koje čine ukrajinski industrijski region Donbas, ostvaruje najveće dobitke oko rudarskog grada Bahmuta. Veoma je važno da se, uprkos velikom pritisku na naše snage, linija fronta nije promijenila“, rekao je Zelenski posle detaljnih izveštaja sa fronta na sastanku Vojne komande Ukrajine.

Ukrajinske snage u istočnim regionima Donjecka i Luganska činile su sve što je moguće da obuzdaju neprijateljske napade, „s tim da Rusija uopšte nije popuštala uprkos nevjerovatnim gubicima“, rekao je on. Ruske trupe koje pokušavaju da zauzmu Avdijevku, još jednu žarišnu tačku napada u regionu Donjecka, čak su upotrebile suzavac, rekao je on.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da njene snage napreduju na Bahmut, razoren nakon višemjesečnog bombardovanja, ali ga Kremlj vidi kao ključnu polaznu tačku za zauzimanje drugih gradova zapadnije u regionu Donjecka. „Samo u poslednja dva dana, jedinice za napad na utvrđene ukrajinske položaje u rejonu Artjomovsk napredovale su više od 2,5 km“, saopštilo je ministarstvo, pozivajući se na Bahmuta.

Ukrajinski vojni analitičari su izvestili o postepenom napredovanju ruskih snaga na stotine metara i rekli da su se borbe proširile na djelove grada. Dugotrajna borba za kontrolu nad Bahmutom podstakla je živu debatu unutar Ukrajine o tome da li je vrijedno održavati odbranu grada od ograničenog strateškog značaja. Zelenski je u prošlonedeljnom intervjuu priznao da bi moglo doći vrijeme kada bi sve veći gubici mogli da učine nepraktičnim nastavak odbrane grada, koji ima samo 5.000 stanovnika od predratne populacije od 70.000.