Procurio je nacrt dokumenta o upotrebi pesticida, pojedine zemlje EU smatraju da će biti "nepravedno kažnjene".
Članica Evropskog parlamenta koja vodi reviziju okvira EU za pesticide zalaže se za veću ambiciju kako u ciljevima, tako i u rokovima za smanjenje pesticida širom EU, navodi se u nacrtu izveštaja u koji je EURACTIV imao uvid.
Evropska komisija je prošlog ljeta iznijela predlog za reviziju zakonodavstva EU o održivoj upotrebi pesticida (SUR), kao dio napora da se do 2030. prepolovi i upotreba i rizik od opasnih pesticida, a traži i potpunu zabranu u 'osjetljivim' oblastima.
Međutim, izvještaj Evropskog parlamenta čiji je autor poslanica Zelenih Sara Viner, poziva na povećanje cilja smanjenja od 50% Komisije na 80% do 2030. godine za "proizvode koji služe zaštiti bilja, a opasniji su". Među njima su proizvodi koji su kancerogeni, odnosno izazivaju rak, neurotoksični ili toksični za reproduktivno zdravlje.
Time bi se zakonodavstvo približilo zahtjevima nedavne građanske inicijative "Spasimo pčele i farmere", koja je pozvala na opšte smanjenje sintetičkih pesticida za 80%.
U međuvremenu, nacrt izvještaja predlaže potpuno novo ime za taj zakon. Umjesto uredbe "o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja", nacrt Vinerove se poziva na uredbu "o upotrebi pesticida". Iako se ovo može posmatrati kao kozmetička promjena, takav potez ima težinu jer predstavlja pokušaj da se regulativa zaštiti od "greenwashinga", odnosno lažnih tvrdnji o održivosti ili efektima na životnu sredinu.
Pored toga, nacrt izvještaja postavlja strože osnove za merenje relativnog smanjenja do 2030. godine u svakoj državi članici. Umesto smanjenja sredstava za zaštitu bilja u odnosu na upotrebu u 2015-2017, dokument kao referentni period navodi 2018-2020.
Članice koje su već uradile mnogo po pitanju smanjenja upotrebe pesticida smatraju ovo pitanje spornim jer ne bi smijele da budu kažnjene usljed nove odluke. Pomeranje referentnog perioda na kasniji datum znači da će zemlja koja je već smanjila upotrebu pesticida između 2015. i 2018, recimo, morati da prepolovi ionako manju upotrebu do 2030. godine. Peticija koju podržavaju građani za zabranu pesticida do 2035. deli zakonodavce EU. Peticija koju su pokrenuli građani i nevladine organizacije, a koja poziva na zabranu sintetičkih pesticida, ostavila je gorak ukus nakon što je dostavljena Evropskom parlamentu na panelu kojem su se pridružili Komisija, zakonodavci za poljoprivredu i životnu sredinu.
Jednako sporna među državama članicama je predložena potpuna zabrana hemijskih pesticida u "osjetljivim" područjima.
Nacrt Vinerove predlaže u pomirljivijem tonu da se manje vrsta oblasti vodi kao osjetljivo, konkretno, treba isključiti područja koja su zaštićena iz razloga koji nisu povezani sa upotrebom pesticida, kao što je očuvanje istorijskih spomenika ili ljepota pejzaža.
U tekstu se takođe poziva da se "prilagode uslovi" pod kojima bi se mogla odobriti izuzeća od potpune zabrane.
Predlog Evropske komisije za prepolovljenje upotrebe pesticida je još uvijek tema diskusije, naglasila je komesarka za bezbjednost hrane Stela Kirijakides nakon što je većina država članica pozvala na novu studiju uticaja posljedica takvog koraka.
Nacrt je takođe u većoj mjeri usklađen sa kritikama koje su takođe uputili nacionalni ministri: nedostatak finansiranja.
Dok bi, prema mišljenju Komisije, troškovi za implementaciju novih pravila i podršku poljoprivrednicima u tranziciji trebalo da budu pokriveni već postojećim sredstvima iz Zajedničke poljoprivredne politike EU (CAP), zemlje su upozorile da to neće biti dovoljno i da će teško prenameniti sredstva nakon što je novi ZPP već stupio na snagu početkom ove godine.
Dokument sugeriše da bi, pored sredstava CAP-a, porez "zasnovan na riziku" na sredstva za zaštitu bilja mogao biti uveden ili od strane svake zemlje pojedinačno ili na nivou EU kako bi se "podsticala implementacija i usvajanje integrisanog upravljanja štetočinama i da srodne mere budu privlačnije za poljoprivrednike".
Države članice EU pozvale su na novu procjenu uticaja na predlog Evropske komisije da se smanji upotreba i rizik od pesticida, navodeći zabrinutost oko bezbjednosti hrane i otpornosti, ali izvršna vlast EU je ostala čvrsta u svojim uverenjima.
Izvještaj će vjerovatno pretrpiti niz promjena u procesu pronalaženja kompromisa između različitih političkih grupa i parlamentarnih odbora, ali daje predstavu o trenutnom razmišljanju parlamenta i kako bi njegov stav mogao da izgleda u međuinstitucionalnim razgovorima sa Komisijom i državama članicama.
Da bi zaključio konačni kompromisni dogovor, Evropski parlament će morati da uđe u pregovore sa ministrima EU, koji su nedavno tražili dalju procenu uticaja zbog zabrinutosti usljed nedostatka podataka koji bi potkrijepili predlog Komisije u potezu koji su kritikovale zelene grupe kao taktiku odlaganja.