Njemačke oružane snage su u gorem stanju nego što su bile prošle godine kada je počeo rat u Ukrajini.
"Vojska koja mi je data na vođenje je manje-više potrošena i iscrpljena. Svi smo vidjeli šta slijedi, ali nismo izvukli zaključke nakon aneksije Krima. Nije dobar osjećaj! Dosta mi je!", napisao je general Alfons Mais, zapovjednik njemačke vojske, na dan kada je Rusija napala Ukrajinu.
Gotovo godinu dana nakon njegove objave, njemačke oružane snage su u gorem stanju nego što su bile, piše The Economist. U slučaju nekakvog napada, zalihe municije Bundesvera trajale bi samo nekoliko dana, umjesto 30 koje preporučuje NATO. Radio oprema koju koriste trupe stara je 40 godina, a takođe je i analogna - tako da ju je vrlo lako presretnuti. Od 350 borbenih vozila Puma, samo 150 je u funkciji. Štaviše, Bundesver nema čak ni dovoljno medicinske opreme - konkretno, flastera, navodi se u izvještaju Eberharda Zorna, generalnog inspektora oružanih snaga koji je u decembru izdao izvještaj o stanju njemačke vojske.
Za stručnjake i vojno osoblje loše stanje u Bundesveru nije nova vijest, ali do ruske invazije na Ukrajinu jednostavno nije bilo potrebe ili prisutne inicijative da se nešto uradi po tom pitanju. Činilo se da je rat u Evropi nezamisliv. Bundesver se smanjio do snage sposobne da rasporedi nekoliko stotina ljudi na međunarodne problematične tačke kao što su Avganistan ili Mali, ali je u međuvremenu potpuno izgubio sposobnost da eventualno brani Njemačku - kao i sposobnost da ispuni svoje obaveze prema NATO.
Gdje su promjene?
Prije godinu dana činilo se da će ruska invazija natjerati Bundesver na radikalne i brze promjene. Tri dana nakon ruskog napada, Olaf Šolc, njemački kancelar, signalizirao je svijetu da je Njemačka odlučna da okupi jaku, najsavremeniju vojsku. On je najavio "prekretnicu" u parlamentu, a ta prekretnica je uključivala uspostavljanje dodatnih 100 milijardi eura fonda za oružane snage, dvostruko više od standardnog godišnjeg budžeta za odbranu. Takođe je obećao da će ispuniti odbrambeni cilj NATO-a - famoznih 2% BDP-a.
Jedanaest mjeseci kasnije, njemački vojnici su ponovo frustrirani. Bundesver je do sada vidio vrlo malo od obećanih investicija. Njemačka je naručila 35 američkih borbenih aviona F-35, ali oni neće biti isporučeni do 2027. godine.
Nakon niza gafova, ministarka odbrane Kristin Lambreht podnijela je ostavku ovog mjeseca. Ona je trebalo da nadgleda veliku reformu oružanih snaga. "Izgubili smo ključnu godinu", rekao je Kristijan Moling iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose za The Economist. On smatra da Šolc potpuno ne zna koliki su problemi oružanih snaga. Ni sada, a još manje prije godinu dana kada je obećavao investicije.
Ogočeni vojnicir
"Bolest" je tolika da se posao ministra odbrane u Berlinu podrugljivo naziva "ubica karijere". Šolc je očigledno pokušao i nije uspio da ubijedi nekog vrhunskog stručnjaka i političara da sjedne na stolicu Kristin Lambreht. Umjesto nje, posao je preuzeo Boris Pistorijus, političar iz drugog plana koji je ranije bio ministar unutrašnjih poslova Donje Saksonije. Pistorijus neće imati ni trenutka da se odmori.
On mora da obnovi Bundesver i da nastavi da pomaže Ukrajini, dok istovremeno ispunjava svoje obaveze prema NATO-u. Njemačka se obavezala da će se staviti na raspolaganje NATO-u do 2025. godine. Analitičari sumnjaju da je on u stanju da to uradi.
Cjelokupne oružane snage čine oko 183.000 vojnika. Poređenja radi, Zapadna Njemačka je na kraju Hladnog rata imala oko 500.000 vojnika i trošila je oko 3 odsto BDP-a na odbranu. Tri decenije bez finansiranja i sve naduvanija birokratija učinili su svoje.
Popravljanje Bundesvera zahtijeva više od novca. Vojnici su ogorčeni, razočarani i zasićeni stanjem u svojim redovima. Plan njemačkog Ministarstva odbrane kaže da bi oružane snage trebalo da porastu na 203.000 ljudi do 2032. godine. Kako? Niko ne zna.