Viktor But je bio osuđen na 25 godina zatvora u Americi. A onda je oslobođen prije isteka kazne.
Ruski trgovac oružjem Viktor Anatoljevič But, koga su SAD početkom mjeseca mijenjale za američku košarkašicu Britni Griner, zvijezdu VNBA lige, poznat je u inostranstvu kao „trgovac smrću”, koji je „hranio” neke od najgorih sukoba na svijetu. Takođe, Majk Braun, bivši šef operacija američke DEA-e, rekao je 2010. da je Viktor But po njegovom mišljenju “jedan od najopasnijih ljudi na planeti Zemlji“. U Rusiji ga, međutim, vide kao biznismena koji je nepravedno zatvoren tokom „previše agresivne američke iznenadne američke operacije” hapšenja. But je postao slavan navodno snabdjevajući oružjem građanske ratove u Južnoj Americi, Bliskom istoku i Africi. Među njegovim „klijentima“ bili su Čarls Tejlor iz Liberije, dugogodišnji libijski lider Moamer Gadafi i obje strane u građanskom ratu u Angoli.
Osveta SAD
Rusija je godinama tražila da SAD oslobode 55-godišnju Buta koji je osuđena na 25 godina zatvora pod optužbom za terorizam. Tužioci su tada rekli da je But imao namjeru da proda oružje u vrijednosti od 20 miliona dolara, uključujući rakete zemlja-vazduh za obaranje američkih helikoptera, a kada su to spomenuli na izricanju presude 2012. godine, on je uzviknuo: “To je laž!“ But je dosledno tvrdio da je nevin, opisujući sebe kao legitimnog biznismena koji nije prodavao oružje. Butov slučaj se uklapa u narativ Moskve da Vašington nastoji da optuži, zarobi i ugnjetava nevine Ruse lažnim optužbama.
“Od slučaja But, razvio se pravi ’lov’ Amerikanaca širom svijeta na građane Rusije“, pisao je prošle godine vladin list Rosijska gazeta. Rusija je njegov slučaj predstavila kao pitanje ljudskih prava, a njegova supruga i advokat tvrde da se njegovo zdravlje pogoršalo u strogom zatvorskom režimu u kojem stranci nemaju ista prava kao Amerikanci.
Američko pravosuđe tvrdi da su ga američki operativci nagovorili da kaže da je svjestan da su Amerikanci mogli da budu žrtve oružja koje je prodao, ali je umjesto doživotne kazne dobio samo obaveznu minimalnu robiju od 25 godina. Njegov branilac je tvrdio da su SAD svetile Buti jer im je bilo neprijatno što su njegove kompanije pomagale u snabdjevanju oružjem čak i američkim vojnim izvođačima koji su učestvovali u ratu u Iraku, uprkos sankcijama Ujedinjenih nacija uvedenih protiv Bute 2001. zbog njegove reputacije ozloglašenog ilegalnog trgovca oružjem.
Imovina od šest milijardi dolara
Procjenjeno je da je But imao 6 milijardi dolara imovine u martu 2008. kada je uhapšen u Bangkoku na Tajlandu. Američke vlasti su ga prevarile da napusti Rusiju zbog, kako je mislio, sastanka o poslovnom dogovoru za isporuku onoga što su tužioci opisali kao „arsenal oružja koji oduzima dah – uključujući stotine raketa zemlja-vazduh, mitraljeza i snajperskih pušaka, deset miliona metaka i pet tona plastičnog eksploziva".
Priveden je u luksuznom hotelu u Bangkoku nakon što je razgovarao sa doušnicima američke operacije hapšenja koji su se predstavljali kao zvaničnici Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC), koje je Vašington klasifikovao kao narko-terorističku grupu.
Visoki funkcioner britanskog ministarstva inostranih poslova, koji je bio uključen u optužnicu američke vlade protiv Buta, smislio je nadimak „trgovac smrću“. Rusko ministarstvo spoljnih poslova je u saopštenju navelo da je razmena obavljena u Abu Dabiju, a ruska televizija je prikazala snimak kako se Viktor But nalazi u privatnom avionu, kako mu mjere pritisak i kako razgovara sa porodicom telefonom. Kasnije je prikazan njegov dolazak na moskovski aerodrom Vnukovo, sa suprugom i majkom kako ga grle.
“Upravo su me probudili i rekli mi da uzmem svoje stvari“, rekao je But, misleći na američke zatvorske zvaničnike. “Nisu dali nikakve konkretne informacije, ali sam razumio situaciju koja se odvija.”
“Loš posao”
Rusija je godinama pritiskala da But bude oslobođena, a kako su spekulacije o takvom dogovoru rasle, Gornji dom parlamenta otvorio je izložbu slika koje je napravio u zatvoru – od sovjetskog diktatora Josifa Staljina do mačića. Prikaz te umjetnosti naglašavao je njegovu složenu ličnost. Iako se bavio krvavim poslom, ovaj 55-godišnjak je bio vegetarijanac i obožavalac klasične muzike, a govorilo se da zna šest jezika. Inače, bivši savezni sudija koji ga je osudio 2011. smatra da je njegovih 11 godina iza rešetaka odgovarajuća kazna.
“Odslužio je dovoljno vremena za ono što je uradio u ovom slučaju“, rekla je Šira A. Šejndlin za AP u julu.
Podsjećanja radi Griner, koja je uhapšena na moskovskom aerodromu u februaru nakon što su u njenom prtljagu pronađeni kontejneri sa uljem kanabisa, u avgustu je osuđena na devet godina zatvora. Vašington je protestovao protiv njene kazne, nazivajući je nesrazmernom, a neki posmatrači sugerisali su da bi razmijena trgovca oružjem za nekoga ko je u zatvoru zbog male količine droge bila loš posao.
Veze sa ruskim obavještajcima
Za neke stručnjake, kontinuirano interesovanje ruske države za Viktora Buta, kao i njegove vještine i veze u međunarodnoj trgovini oružjem, snažno nagovještavaju veze sa ruskim obavještajnim službama. U intervjuima, But je rekao da je pohađao moskovski vojni institut za strane jezike, koji služi kao poligon za obuku vojnih obavještajnih oficira, piše Rojters.
“But je skoro sigurno bio agent GRU-a, ili barem sredstvo GRU-a“, rekao je Mark Galeoti, ekspert za ruske bezbjednosne službe, misleći na rusku vojnu obavještajnu službu. “Njegov slučaj je postao totemičan za ruske obavještajne službe, koje žele da pokažu da ne napuštaju svoje ljude“, dodao je Galeoti.
Prema Kristoferu Mileru, novinaru koji se dopisivao sa neonacistima zatvorenim zajedno sa Butom u američkom zatvoru, bivši trgovac oružjem je držao fotografiju ruskog predsjednika Vladimira Putina u svojoj ćeliji i rekao smatra da Ukrajina ne treba da postoji kao država.