"Sekretarica zla", kako su je mediji prozvali, osuđena je na dvije godine uslovne zatvorske kazne.
Irmgard Furšner (97), radila je kao sekretarica u logoru Štuthof od juna 1943. do aprila 1945. godine, i proglašena je krivom za saučesništvo u ubistvu više od 10.505 ljudi. Osuđena je na dvije godine uslovne zatvorske kazne. "Sekretarica zla", kako su je mediji prozvali, u logoru je radila za nacističkog komandanta.
Iako je bila civilni službenik, sudija se složio da je bila potpuno svijesna zločina koji su se odigravali u Štuthofu. U tom logoru je stradalo oko 65.000 ljudi, među kojima su bili Jevreji, zarobljeni sovjetski vojnici i drugi. Iako je svakog dana dobijala pisma i radijske poruke od komandanta Štuthofa, Pola Vernera Hopa, tvrdi da nije imala nikakva saznanja o zločinima koji su se događali u logoru.
"Moja klijentkinja je radila sa oficirima SS koji su imali iskustva u nasilju, međutim, da li to znači da je znala isto što i oni? Ne mora da znači", poručio je jesenas njen advokat Volf Molkentin.
U Štuthofu, koji se nalazi u blizini poljskog Gdanjska, koristile su se brojne brutalne metode mučenja i ubijanja zatvorenika, uključujući gasne komore. Kada je suđenje počelo u septembru 2021, Furšnerova je pobegla iz svog staračkog doma, ali je ubrzo pronađena u Hamburgu.
Komandant Štuthofa, Pol-Verner Hop, odveden je 1955. godine u zatvor zbog zločina u logoru, ali je pušten pet godina kasnije. Furšnerova se tek nedavno prvi put oglasila rekavši: "Žao mi je zbog svega što se dogodilo".
Inače, sudilo joj se kao maloletnici jer je u to vrijeme imala manje od 21 godine. Njena odbrana je tvrdila da Furšnerova nije mogla da zna šta se događa u logoru i da je bila samo jedna od nekoliko sekretarica.
Međutim, istoričar Štefan Hordler je igrao ključnu ulogu tokom suđenja, pa je dvoje sudija sproveo kroz Štuthof. Tamo su imali prilike da vide da je sekretarica sa svog radnog mjesta mogla da vidi kakve se strahote sprovode.
Svjedočenja koja su se mogla čuti tokom suđenja ponovo su bacila svijetlo na užase koji su vladali u Štuthofu. Jedna od preživjelih, Risa Silbert (93), je istakla da su zarobljenici pribjegavali kanibalizmu kako bi preživjeli.
"Štuthof je bio pakao. Bilo je kanibalizma. Ljudi su bili gladni i sekli su leševe, htjeli su da uzmu jetru", navela je. Kako je ispričala, rođena je u Litvaniji 1929. godine, a u logor Štuthof u Poljskoj odvedena je sa majkom i sestrom u avgustu 1944. Otac i brat su ubijeni 1941.
Pretpostavlja se da bi ovo suđenje moglo da bude jedno od poslednjih kada je riječ o zločinima počinjenim za vrijeme nacističke Njemačke, iako se i dalje vodi još nekoliko istraga.