Saudijac Mohamed bin Salman je najtraženiji princ zbog "crnog zlata", a on je odlučio da se poigra sa Zapadom i da izabere saradnju sa ove dvije velike sile!
Saudijac Mohamed bin Salman u posljednjih nekoliko godina uspio je da promijeni narativ o sebi u potpunosti. On je od omraženog princa "krvavih ruku", koji se sumnjiči za represiju nad neistomišljenicima, pa čak i ubistva istih, postao čovjek oko kog se otimaju svjetske sile, a sve zbog - "crnog zlata". Kako Saudijska Arabija obiluje naftom, a rat u Ukrajini izaziva sve veći haos na svjetskom tržištu, princ je osoba sa kojom saradnju žele Rusija, sada i Kina, a to je pokušala da učini i Amerika.
Kineski predsjednik Si Đinping potvrdio je da će posjetiti Saudijsku Arabiju, gdje će se sastati sa Mohamedom bin Salmanom. Kineski lider će otputovati u trodnevnu posjetu, što je njegov treći put u inostranstvo od kako je počela pandemija koronavirusa. Tokom bilateralnog samita biće potpisani ugovor u vrijednosti od gotovo 30 milijardi dolara. Kina je, inače, jedan od najvećih trgovinskih partnera Saudijske Arabije.
Posjeta se dešava u momentu kada Peking pokušava da produbi veze sa zemljama Bliskog istoka usljed rastućih napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama i zapadnim zemljama. Iz svih ovih razloga, očekuje se i produbljivanje saradnje sa samim princom Mohamedom bin Salmanom, koji će navodno prirediti gala doček kineskom predsjedniku. "Kao najveći uvoznik saudijske nafte, Kina je ključno važan partner, a vojne veze su se snažno razvijale", naveli su iz kineskog ministarstva spoljnih poslova.
Kineski lider nije jedini koji u ovom momentu želi snažnu podršku Saudijaca, a naročito princa koji je doskora bio omražen u međunarodnoj zajednici. Sada je situacija drugačija, a razlog je samo jedan – nafta.
Najtraženiji princ
Kako su Evropska unija (EU), zemlje G7 i Australija nedavno uvele ograničenje na cijenu ruske nafte, a OPEK smanjio proizvodnju, Evropa i Amerika pokušavaju da saradnju uspostave sa Saudijskom Arabijom. U prilog tome govori činjenica da su ove godine Rijad naprasno posetili brojni svjetski lideri, uključujući njemačkog kancelara Olafa Šolca i američkog predsjednika Džozefa Bajdena.
Njihova misija bila je ista – obezbjeđivanje nafte po nižoj tržišnoj cijeni. Kako je Nemačka jedna od zemalja koje najviše zavise od ruskih energenata, Šolcu je očajnički potrebna saradnja sa Saudijskom Arabijom. Kada je Bajden u pitanju, njegova posjeta označila je prekretnicu kada je riječ o odnosu sa Mohamedom bin Salmanom, a to je potvrdila nedavna odluka suda u Americi da odbaci optužbe protiv njega za umiješanost u ubistvo novinara Džamala Kašogija.
Bin Salmana je međunarodna zajednica izolovala nakon ubistva novinara i kritičara režima Džamala Kašogija. Iako je Bajdenu donijela brojne kritike, ova posjeta je za njega bila od velikog značaja, ali i rizika. U jeku rata u Ukrajini, energetske krize koju je on izazvao, ali i pred "međuizbore" u SAD, Bajden je uložio sve napore da privoli Saudijce da povećaju proizvodnju nafte.
Umjesto toga, iz Rijada je stigao diplomatski šamar, što je vjerovatno sa oduševljenjem došekao niko drugi do Vladimir Putin. OPEK, čiji je član i Saudijska Arabija, odlučio je da smanji proizvodnju nafte, što je dovelo do skoka cijena na svjetskom tržištu.
Bijes Amerike
Gotovo odmah nakon objave OPEK-a, reagovao je američki predsjednik Džozef Bajden. On je, kako ističe, kratkovidom odlukom OPEK-a da smanji proizvodne kvote dok se globalna ekonomija bori sa neprekidnim negativnim posljedicama Putinove invazije na Ukrajinu. "To što su uradili, zajedno sa Rusijom, neće proći bez posljedica", poručio je Bajden i dodao da će sa Kongresom razmotriti korake koji će biti preduzeti.
Putin likuje
U trenutku kada su svjetski lideri odlučili da oproste "nestašluke" saudijskom prijestolonasljedniku, a od skora i premijeru Mohamedu bin Salmanu, ovaj vladar učinio je nešto neočekivano – sastao se najomrženijim vladarom na svijetu, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Iako na prvi pogled ovo može djelovati kao bezazlena stvar, ali se u srži krije problem koji prijeti da parališe Evropsku uniju.
Ovakav susret nije zapravo nije neočekivan, jer ova dvojica vladara de fakto imaju mnogo toga zajedničkog. Prije svega, obojica su započeli ratove u susjednim zemljama, imaju značajnu vlast nad energetskim tržištima, poznati su po tome da ne trpe suprotstavljanje i da žude za tim da ostanu upamćeni u istoriji. Ali, nisu samo sličnosti ono što vezuje Putina i Salmana – njih dvojica dijele i zajedničke interese. Njihove zemlje zdušno nastoje da podignu cijene nafte smanjenjem globalne ponude za jedan do dva miliona barela dnevno.
Takav potez itekako utiče na čitav svijet, pogotovo sada kada je na vratima hladna zima, na koju nas često upozoravaju. Još jedan znak produbljivanja veze između Putina i Salmana je to što su saudijske diplomate obezbijedile oslobađanje međunarodnih zatvorenika, uključujući petoro Britanaca, zarobljenih tokom borbi u Ukrajini. Ovo je zapravo, po mišljenju analitičara, bio ustupak Putina princu koji mu je omogućio da na trenutak zablista na svjetskoj sceni.
Iako je saudijskom prijestolonasljedniku bila pružena prilika da "okaje grehe" zbog ubistva saudijskog disidenta i novinara Džamala Kašogija u Istanbulu, zbog kojih je bio pod strogim sankcijama četiri godine, Bin Salman je odlučio da se još jednom poigra sa Zapadom i izabere Vladimira Putina i Si Đinpinga.