Rusija gaji pretenzije ka dugogodišnjem savezniku Kazahstanu.
Rusko-kazahstanski odnosi su zvanično korektni, ali u stvarnosti Moskva sve jače steže, a Kazahstan pokušava da se oslobodi tog zagrljaja koji ga guši. Najpoznatiji ruski propagandista Vladimir Solovjov odgovorio je na kritike Ministarstva spoljnih poslova Kazahstana povodom izjave svog gosta, politikologa Dmitrija Drobnickog, koji je sagovornicima u emisiji "Veče sa Vladimirom Solovjovom“ sugerisao o državi. TV kanal Rusija 1, "da obrati pažnju da je sledeći problem Kazahstan jer i tamo mogu da počnu nacistički procesi, kao u Ukrajini“.
Inače, on je primjetio da "tamo ima dosta Rusa”, zbog čega je zamjenik ministra spoljnih poslova Kazahstana Roman Vasilenko uzvratio da "takve izjave zaslužuju odgovarajuću reakciju ruskih vlasti”. Solovjov je odgovorio da ne voli pretjeranu emotivnost.
"U mom programu Dmitrij Drobnicki je iznio svoju pretpostavku o tome šta ima u Kazahstanu. Imamo slobodu govora“, rekao je Solovjov i pokušao da odagna i najmanju predstavu da Putinovo drugarstvo ima nešto protiv Kazahstana: "Na državnom nivou, svi naši zvaničnici uvijek više ali sa poštovanjem govore o Kazahstanu“. Slično su reagovali i iz Kremlja sa porukom da ne treba obraćati pažnju na mišljenje jednog broja eksperata o problemima u odnosima Rusije i Kazahstana , rekao je novinarima Dmitrij Peskov, pres-sekretar ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Rusija je odavno u vlasništvu sjevera Kazahstana, a ove godine su problemi eskalirali jer kazahstanske vlasti ne podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu, a usput pokušavaju da profitiraju od zapadnih sankcija Moskvi. Rusi ih, pak, svako malo upozoravaju da bi mogli zadesiti sudbinu Ukrajine, iako to sada ne djeluje realno.
Vladimir Putin – ali to je prošlo ispod radara – rekao je prije šest godina da "Kazahstanci nikada nisu imali državnost prije raspada Sovjetskog Saveza”, a decembra 2021. Vjačeslav Nikonov, predsjednik Komiteta za obrazovanje i nauku ruske Državne dume, takođe zaključio da Kazahstan jednostavno "prije nije postojao“.
"Sjeverni Kazahstan uopšte nije bio naseljen. Etnički Kazasi su postojali, ali mnogo južnije. Teritorija Kazahstana je veliki poklon Rusije i Sovjetskog Saveza", rekao je Nikonov na državnoj televiziji. Nekoliko dana kasnije Jevgenij Fjodorov, takođe poslanik Dume, tvrdio je da je Kazahstan "iznajmio svoju teritoriju od Sovjetskog Saveza“ sa porukom Moskvi. "Niko spolja nije dao Kazahstanima ovo veliko područje. Šta god oni pričali, mi imamo međunarodno priznate granice, utvrđene bilateralnim ugovorima, i niko ne može da sumnja u njih“, napisao je Tokajev u članku objavljenom 5. januara.
Kazahstan je deveta po veličini zemlja na svijetu i najveća zemlja bez izlaza na more, a bogata je naftom (više od tri odsto svjetskih rezervi) i uranijumom (41 odsto svjetske proizvodnje). Ali i sa problemima, zbog korupcije i nepravedne raspodjele nacionalnog bogatstva.
Kazahstan je 2014. godine u svoj Krivični zakon uveo član o "separatističkim aktivnostima“, koji predviđa zatvorske kazne do 15 godina, pa čak i izuzetno rijetku kaznu lišenja državljanstva, za svakoga ko je proglašen krivim za separatizam ili podrivanje teritorijalnog integriteta zemlje. Taj potez uslijedio je nakon što je Rusija nelegalno anektirala Krim od Ukrajine i podstakla separatizam u Donbasu. Tokajev je sredinom godine na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu u razgovoru sa Putinom odbacio mogućnost i osudio priznanje paradržavnih Luganska i Donjecka i nedvosmisleno odbio da bude "poligon za obuku ruskih zaobilaženje zapadnih sankcija“ jer i sam strahuje da bi se u tom slučaju mogao naći na udaru Zapada.
Kazahstan se oslanja na ruske naftovode za izvoz nafte u Evropu, a u julu kada je Tokajev obećao Šarlu Mišelu povećanje obima kazahstanskih energenata za Evropu, Rusi su već sledećeg dana objavili tromjesečno zatvaranje naftnog terminala u Novorosijsku zbog "ekoloških nedostataka“ i tako praktično blokirali čak dvije trećine Kazahstanski izvoz nafte. Tada su neki poznati režimski jastrebovi ponovo počeli da pričaju o "diskriminaciji 3,5 miliona pripadnika ruske zajednice u Kazahstanu“, pa čak i o "istorijskoj Rusiji“ koja obuhvata sjeverni dio te ogromne zemlje.
Tokajev je 5. januara raspustio vladu i proglasio vanredno stanje širom zemlje nakon što su se hiljade demonstranata sukobile sa policijom i upali u vladine zgrade, uklonivši usput njegovog prethodnika, 81-godišnjeg Nursultana Nazarbajeva sa mjesta šefa Savjeta bezbjednosti. Da bi "smirile” situaciju, u Kazahstanu su počele operacije trupe Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB), vojnog saveza nekoliko bivših sovjetskih država. Državna novinska agencija RIA Novosti objavila je 6. januara da su vazdušno-desantne mirovne jedinice ušle u Kazahstan.
Oni ne namjeravaju da odu odatle, što je ove srijede u Jerevanu potvrdio Putin, koji je rekao da je "za vrijeme mirovne operacije u Kazahstanu stečeno veoma dragocjeno praktično iskustvo, a Rusija, naravno, podržava važnu odluku o opremanju mirovnih snaga Organizacije. snage sa savremenim naoružanjem, vojnim i sa specijalnom opremom i specijalnim sredstvima“. Nedavno je Tokajev osvojio novi predsjednički mandat (sa 81 odsto glasova, a OEBS sumnja u prebrojavanje glasačkih listića), a u svom inauguracionom govoru naveo je saradnju sa susednim zemljama – Rusijom, Kinom i zemljama Centralne Azije – kao jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta.
"Kazahstan će nastaviti da sprovodi izbalansiranu, konstruktivnu spoljnu politiku, usmjerenu na zaštitu nacionalnih interesa. Fokus će biti na pitanjima obostrano korisne saradnje i strateškog partnerstva sa susjednim državama - Rusijom, Kinom i sestrinskim zemljama Centralne Azije, ali i Amerikom", rekao je on. EU i drugi“. Tokajev će u ponedeljak boraviti u zvaničnoj posjeti Ruskoj Federaciji, što će biti njegova prva inostrana poseta nakon reizbora za šefa države. On i Putin će se putem video linka iz Moskve obratiti učesnicima foruma o međuregionalnoj saradnji Rusije i Kazahstana.
Tokajev zna da svi žele da pobjede Kazahstan. Žosep Borelj nedavno je na svom zvaničnom blogu napisao da je Evropska unija posvećena proširenju saradnje sa zemljama centralne Azije, uključujući izgradnju transportnih koridora koji zaobilaze Rusiju, posebno transkaspijsku transportnu rutu, o čijem razvoju se razgovaralo u Kazahstanu tokom njegovog rada. putovanje u Centralnu Aziju. Kineski predsjednik Si Đinping je takođe poslao poruku da se nada uspješnoj realizaciji projekta "Novi Kazahstan”, o kome Tokajev govori od početka godine.
Od 1991. kineske investicije u toj zemlji iznose 20 milijardi dolara, a Kazahstan je među pet vodećih zemalja po vrijednosti investicija iz Kine. Pored toga, Kazahstan je važan član zajednice zemalja turskog govornog područja, a postoji i ideja o naftovodu po dnu Kaspijskog jezera prema Azerbejdžanu, koji bi se povezao sa tamošnjim naftovodima i turskim lukama.