POGLED U PUTINOVU PROŠLOST RAZOTKRIVA ZAŠTO JE OPASAN! Evo šta je naučio u KGB-u i kako to utiče na dalji tok RATA

Šta čini ruskog predsjednika Vladimira Putina toliko opasnim i šta će sledeće uraditi u Ukrajini? Zbog njegovih poteza cio svijet je bio napet, a on je započeo prvi veliki rat u Evropi od 1945. godine, koji je izazvao veliku globalnu energetsku krizu, ali i strahove od mogućeg nuklearnog sukoba. Dok se zapadne obavještajne agencije bore da ostanu korak ispred ruskog lidera, pogled na njegovu istoriju KGB-a može dati naznake šta bi on mogao sljedeće da uradi.

“Teroristički način razmišljanja”

Mnogo prije nego što je postao lider Rusije, Putin je bio oficir KGB srednjeg nivoa stacioniran u Drezdenu, u Istočnoj Njemačkoj, pred kraj Hladnog rata. Zvanični narativ o ovom periodu Putinovog života sugeriše da se radilo o mirnom boravku u zabiti, daleko od akcije u Berlinu. Ali bivši špijuni i stručnjaci za Rusiju rekli su da je Putinovo vrijeme u KGB-u – glavnoj bezbjednosnoj agenciji Sovjetskog Saveza od koje se mnogi plaše – odigralo ključnu ulogu u oblikovanju njegovog načina razmišljanja.

“Putinovo iskustvo u KGB-u nam mnogo govori o tome kako on razmišlja i kako vidi rat. On je kreacija KGB-a, a KGB je bio teroristička organizacija“, rekao je za Džon Sifer, bivši oficir CIA-e koji je služio u Rusiji. Navodi da se radi samo o opstanku na vlasti po svaku cijenu i da je on ubio svaku domaću opoziciju.

Pod Putinovim rukovodstvom, ruska vojska je rutinski gađala civilna područja u Ukrajini i naširoko je optužena za činjenje brojnih ratnih zločina, uključujući mučenje, silovanje i masovna ubistva. Ruske snage su se bavile sabotažom i oštetile ključnu ukrajinsku infrastrukturu, a sve da bi primorale Kijev da kapitulira pred Putinovim zahtjevima. Od Čečenije do Sirije i sada Ukrajine, ruski lider je pokazao spremnost da opustoši gradove i ubije stotine civila u neselektivnim napadima. Sifer, koji je radio za CIA skoro tri decenije, rekao je da je neselektivni rat Rusije protiv Ukrajine dio „KGB/terorističkog načina razmišljanja“. On dodaje da ruske snage koriste dezinformacije, sabotaže, agitacije i obmane, a da Putin, kao neka vrsta terorističke grupe, traži slabosti koje će iskoristiti i lake mete za napad. Pripadnici KGB-a su imali jak osjećaj patriotizma. Džek Barski, bivši špijun KGB-a koji je bio uspavani agent u SAD tokom Hladnog rata, rekao je da je biti agent KGB-a kao biti sluga.

“Vi niste bili glavni. Izvršavao si ono što su ti ljudi rekli. I ja sam takav. Putin se izdigao iznad toga“.

On kaže da biti pripadnik KGB-a nije samo stvar karijere već i patriotizma i da Putin sebe smatra velikim patriotom. Barski je ostao u SAD nakon raspada Sovjetskog Saveza, a zatim je savetovao FBI i NSA nakon što je razotkriven kao bivši tajni agent 1990-ih.

“Bio sam veoma motivisan. Mislio sam da ću moći da iskoristim svoje vještine na najbolji način za društvo“, rekao je Putin jednom prilikom o svojoj odluci da se pridruži KGB-u.

Poznato je nekoliko detalja o njegovom radu u Drezdenu, gdje je bio od 1985. do 1990.

“Istočna Njemačka nije bila mjesto gdje je bilo mnogo špijuniranja“, rekao je Barski, napominjući da je Putin djelovao u zemlji prijateljskoj prema Sovjetskom Savezu. Rad u to vrijeme u Istočnoj Njemačkoj se uglavnom odnosio saradnju sa Štazijem, nemilosrdnom tajnom policijom Njemačke Demokratske Republike, rekao je on.

Boravak u Drezdenu

Knjiga Fione Hil i Kliforda Gedija, “Mr. Putin“, sugeriše da je on najvjerovatnije bio uključen u niz operacija regrutovanja dok je bio u Drezdenu, a možda je čak i povremeno putovao u Zapadnu Nemačku na tajnom zadatku. Barski dodaje da je Putin imao dobre veze.

“Kada se Sovjetski Savez raspao, imao je veliku mrežu među bivšim agentima KGB-a. To su bili oni koji su došli na vlast – uglavnom ekonomski, ali i politički – jer su znali kako funkcioniše svet kapitalističkog tipa. I tako je Putin došao na vlast“, rekao je on.

Biti u KGB-u značilo je živjeti život obmane na nekom nivou. Pred kraj svoje službe u Drezdenu, koja se poklopila sa raspadom Sovjetskog Saveza, Putin se slavno suočio sa gomilom gnevnih demonstranata ispred poslovne zgrade. Očigledno je da su tražili članove Štazija, a njegov njemački ga je učinio potencijalnom metom.

“Kada su ga demonstranti pitali ko je on zapravo, Putin je odgovorio da je prevodilac. Putin se lažima izvukao iz nevolje“, rekli su Hil i Gedi.

Misija Barskog uključivala je mnogo ekstremnije činove obmane - život pod lažnim identitetom i pokušaj da se uklopi u američko društvo kako bi stupio u kontakt sa donosiocima odluka na visokom nivou u SAD. Rođen kao Albert Ditrih u Istočnoj Njemačkoj 1949. godine, Barski je deceniju špijunirao u SAD i u tom procesu izgradio potpuno novi život.

“Odabrali su me jer su vjerovali da se lako prilagođavam i da mogu samostalno da donosim dobre odluke i da se ne plašim da donosim odluke. Postoji lista karakteristika koje su tražili kod kandidata za ovaj posao“, opisao je Barski.

Godine 1988, KGB je naredio Barskom da se vrati kući, ali se on opirao i rizikovao smrtonosnu osvetu da bi ostao u SAD. Barski je iskoristio sovjetski strah od side, lažno govoreći svojim rukovodiocima da je zaražen. Laž je uspjela i Barski je mogao da ostane u SAD, živeći relativno normalnim američkim životom sve dok njegova maska nije demaskirana 1990-ih. Tada mu se obratio FBI.

“Najveća stvar koju je Putin naučio tokom svog boravka u KGB-u je kako da laže. Pa i ja sam“, rekao je Barski.

Rat u Ukrajini je doveo do toga da Putin i njegovi propagandisti iznose niz tvrdnji – od uvjerljivih do apsurdnih – da opravdaju ničim izazvanu invaziju Rusije na Ukrajinu. Ovo uključuje neosnovane tvrdnje da Ukrajinom vladaju neonacisti, uprkos činjenici da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski Jevrej i da je izgubio porodicu u Holokaustu. Ruska vlada se od početka rata rukovodi teorijama zavjere, iznoseći niz neosnovanih tvrdnji kao što su namešteni zločini i prljave bombe. Zaista, Putinova karijera je bila tipična za širenje dezinformacija koje su imale za cilj da seju razdor i pometnju među neprijateljima Moskve. Kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu i anektirala Krim 2014. godine, prvo je poslala maskirane vojnike u neobilježenim uniformama. Putin je u početku negirao da se radi o ruskim vojnicima, tvrdeći da su to lokalne odbrambene snage. Tek kasnije je priznao da je to bila ruska vojska.

“Metod zastrašivanja i manipulacije'

U prvim danima invazije na Ukrajinu, Rusija je nastojala da svrgne izabrane ukrajinske lidere kombinacijom tajnih operacija i masovnih demonstracija sile. Skoro devet mjeseci kasnije, dok rat ne ide po planu, ruski pristup je i dalje na tom tragu. Putinovo iskustvo u KGB-u utiče na njegovu sklonost hibridnom ratu — miješanju konvencionalnih i nekonvencionalnih taktika, rekla je Anđela Stent, vrhunski stručnjak za Rusiju koja je radila u Kancelariji za planiranje politike Stejt departmenta, a kasnije i kao nacionalni obavještajni oficir za Rusiju i Evroaziju.

“Putin je bio zvaničnik u Drezdenu, tako da nije bio direktno uključen u vojne operacije“, rekla je Stent i dodala da je zataškavanje dio njegove i ruske igre.

Rusija se sumnjiči da stoji iza napada na gasovode Severni tok krajem septembra, jer Moskva pokušava da iskoristi energiju kao oružje. Putin je umanjio nuklearne prijetnje, ali podsjeća planetu da ima najveći nuklearni arsenal na svijetu. Iako se smatra da Putin koristi ove prijetnje da oslabi želju Zapada da pomogne Ukrajini, zapadni zvaničnici – uključujući direktora CIA-e Vilijema Bernsa – izrazili su zabrinutost da bi Putin mogao da upotrebi taktičko nuklearno oružje u Ukrajini ako se osjeti sateranim u ćošak. Ruske snage pretrpjele su zapanjujuće gubitke u Ukrajini, a gubici se procjenjuju na čak 90.000. Putin je preduzeo niz eskalirajućih poteza za koje se nadao da će preokrenuti tok rata, neki od njih djelimičnu mobilizaciju i ilegalnu aneksiju. Ukrajinske snage potisnule su Ruse u ključnim oblastima na istoku i jugu u okviru kontraofanzive, uključujući djelove teritorije za koje Putin sada tvrdi da su dio Rusije. Ali izgleda da je Putin odlučan da nastavi rat bez obzira na cijenu. Hil, koji je takođe bio glavni ekspert Savjeta za nacionalnu bezbjednost za Rusiju pod Trampovom administracijom, nedavno je rekao za Politiko da je Putinovo iskustvo KGB-a ključno za njegovo odbijanje da se povuče iz Ukrajine, uprkos velikim gubicima.

“Kad god doživi neuspjeh, Putin vjeruje da može da se izvuče iz toga i da preokrene situaciju. Ovo je djelimično zbog njegove obuke kao operativca KGB-a. On kaže da uvijek postoje problemi u operaciji i da postoje neuspjesi, ali ključ je adaptacija. Putin i dalje misli da još ima za šta da igra“, dodao je on.

Suočena sa sve mračnijom situacijom i zimom koja je odmah iza ugla, ruska vojska je poslednjih nedelja počela da napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i bespilotnim letjelicama. Kijev je poslednjih dana povremeno bez vode i struje.

“Putin zna da ne može da pobjedi na bojnom polju i da je u slaboj poziciji. On ima niz eskalacijskih poteza koje može koristiti pored nuklearnog oružja. Možemo očekivati više sajber napada, prijetnji, podrške nasilnim grupama na Zapadu i akcija poput bombardovanja podvodnog gasovoda. On pokušava da pošalje signal zapadnim liderima da ih podsjeti da može da izazove ekonomsku i politički bol. Umjesto da ima zdravu vojnu i diplomatsku strategiju, Putin ubija civile i prijeti nuklearnim ratom u pokušaju da zastraši i manipuliše zapadnim liderima“, rekao je Sifer.