Nakon što je američki predsjednik Džo Bajden izjavio: "Oslobodićemo Iran", predsednik Raisi je uzvratio da je Iran oslobođen prije 43 godine.
"SAD su pokušale da destabilizuju Iran kao što su to uradile u Libiji i Siriji, podstičući nemire i nerede pod maskom legitimnih protesta", rekao je predsjednik Irana Ebrahim Raisi grupi studenata u subotu, dodajući da su napori propali i da je njegova zemlja bezbjedna. Obraćajući se učesnicima elitnih akademskih kampova Puta napretka, iranski predsjednik je rekao da su "Amerikanci i naši neprijatelji pokušavali da učine zemlju nesigurnom primjenom primjera svog rada u Libiji i Siriji, ali nisu postigli ništa osim neuspjeha".
On je naglasio da su "nemiri i pokušaji da se poremeti zemlja" kvalitativno razlikuju od "protesta", a primetio je i da se "protiv pobunjenika i onih koji stvaraju nesigurnost mora odlučno nositi". Aludirajući na "napredak" koji nije poznat čak ni iranskim elitama, predsjednik se hvalio da su najbolji istraživači u zemlji "uspjeli da unaprijede zemlju suočenu sa ograničenjima i sankcijama", što je izazvalo ljubomoru kod protivnika Teherana.
Iranci su u petak proslavili Nacionalni dan borbe protiv globalne arogancije, godišnjicu preuzimanja američke ambasade u Teheranu 1979. godine, što je ključni događaj u revoluciji koja je rodila Islamsku Republiku. Hiljade Iranaca izašlo je na ulice u znak podrške svojoj vladi. SAD su podržale militantne opozicione grupe u Libiji i Siriji u njihovim naporima da nametnu promjenu režima tim zemljama, dvije od "sedam zemalja za pet godina" američki general Vesli Klark je neslavno otkrio da Vašington želi da svrgne pod Bušovom administracijom. Dok je Libija, koja se nekada hvalila najvišim životnim standardom u Africi, brzo pala u status propale države nakon brutalnog ubistva Moamera Gadafija, sirijski predsjednik Bašar Asad uspio je da preživi - politički i bukvalno - uz pomoć Irana i Rusije.
Iako je Iran takođe bio na Klarkovoj listi obaveza za promenu režima, SAD su se u velikoj mjeri oslanjale na finansiranje grupa civilnog društva, a ne na otvorenu podršku terorista u njihovim naporima da sruše državu. Teheran je optužio SAD i Veliku Britaniju za direktnu umiješanost u nedavne nerede pod maskom protesta zbog smrti Mahse Amini, 22-godišnje Kurdkinje koja je umrla u policijskom pritvoru nakon što je privedena jer je nepropisno nosila hidžab. Dok demonstranti tvrde da je pretučena, snimci CCTV-a ne pokazuju takav napad, a mrtvozornik je zaključio da je njena smrt posledica bolesti.