Jevgenij Prigožin, Putinov kuvar izašao je iz sijenke i priznao da je osnivač ozloglašene grupe plaćenika Vagner.
Zapadni mediji se utrkuju da osvijetle lik i djelo Jevgenija Prigožina, ruskog tajkuna, pošto je izašao “iz sijenke”. Bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putin prvi put je priznao da je osnivač Vagnera, grupe vojnih plaćenika, mahom veterana ruske vojske koji su se borili na raznim ratištima prije toga.
"Sam sam očistio staro oružje, sam sredio pancire“, rekao je Prigožin, misleći na prve dane Vagner grupe. Svoje privatne vojnike nazvao je herojima. Njegovo priznanje uslijedilo je nakon što se pojavio video koji je 13. septembra kružio na kojem se vidi kako regrutuje osuđenike da bi pojačao ruske snage u Ukrajini. Obećao im je slobodu u zamjenu za šest mjeseci borbe.
Ko je Jevgenij Viktorovič Prigožin?
Rođen je 1961. godine. Prema pisanju ruskih medija, hronološki pedantno, 1979. bio je osuđen na uslovnu kaznu od dvije i po godine zatvora zbog krađe, a 1981. osuđen je na 13 godina zatvora zbog pljačke i drugih zločina. Kad je izašao na slobodu, 1990. godine, započeo je svoj biznis - prodaju hot-dogova. Krajem devedesetih postao je jedan od značajnih vlasnika restorana u Rusiji, kada je u Sankt Peterburgu i Moskvi otvorio nekoliko elitnih restorana.
Iz rodnog mjesta Sankt Peterburga vuče poznanstvo sa Vladimirom Putinom s kojim se zbližio dok je sadašnji predsjednik bio zamjenik gradonačelnika. Poznat je kao organizator raskošnih banketa za ruske državnike. Prigožinovi dobri odnosi sa ruskom elitom donijeli su mu unosne ugostiteljske ugovore za škole, bolnice i vojsku. Prema izvještajima, u proteklih nekoliko godina je preko vlade dobio ugovore vredne tri milijarde dolara.
Ali njegove operacije van kuhinje su učvrstile njegov nadimak "Putinov kuvar“. Među njima je i Agencija za istraživanje interneta, koju su u Americi nazvali "farmom trolova“ i za koju sumnjaju da se koristila za miješanje u predsedničke izbore 2016. Prigožin je 2014. godine osnovao Vagner, privatne vojne izvođače koji posluju u Ukrajini, gde su ojačali redove neobilježenih ruskih vojnika koji su anektirali Krim i ostali da podržavaju proruske separatiste u istočnom regionu Donbasa.
Plaćenici, nazvani Vagnerovci, po kodnom imenu ovog obavještajca, jer se on i time bavio, djelovali su skoro svuda, uključujući Siriju, Libiju, Centralnoafričku Republiku i Mali. Posmatrači kažu da je Vagner često djelovao kao nezvanična ruka ruske spoljne politike, iako je plaćenička aktivnost u Rusiji zakonski nelegalna.
Od izbijanja sukoba u Ukrajini veruje se da je grupa igrala ključnu ulogu u zauzimanju nekoliko istočnih gradova. To je nadoknadilo početni nedostatak vojnika i omogućilo Rusiji da smanji žrtve. Strani analitičari procjenjuju da je ta formacija brojala 10.000 ljudi.
Niz godina Prigožin je oštro negirao bilo kakvu umješanost. Čak je tužio novinare zbog nagovještaja da ima veze sa grupom ali je valjda uvidio da više nema smisla da krije otvorenu tajnu. Ali sada je jasno sve, pa bi o njemu mogle da se ispiše roman.
Upitan u objavi na društvenim mrežama zašto je sada prestao da negira svoju umiješanost u Vagnerovu grupu, Prigožin je rekao: "Dugo sam izbjegavao udarce mnogih protivnika sa jednim glavnim ciljem – da ne ometam ove borce koji su osnova ruskog patriotizma“. Leonid Volkov, šef kabineta Alekseja Navaljnog, zatvorenog opozicionog lidera, naziva Prigožina "najopasnijim kriminalcem u Putinovom okruženju“.
Prigožin, poznat kao “Putinov kuhar”, zbog ugovora između Kremlja i njegove kompanije za ketering “Konkord”, sankcioniran je na Zapadu, i prije nego što je priznao ulogu u Vagneru. Prigožin nije pokušavao da ospori na sudu ni vezu sa “fabrikom trolova” i različitim novinama koji su dio njegove “medijske imperije”
U februaru 2018. Ministarstvo pravde SAD optužilo je Prigožina za zaveru protiv Sjedinjenih Država i pokušaj miješanja u izbore. Takođe je tada objavljeno da se traga za njim. U martu 2020. američko Ministarstvo pravde neočekivano je zatražilo od suda da povuče sve optužbe protiv kompanije "Konkord”.
Na osnovu ove odluke, Prigožinu je poništena Interpolova "crvena potjernica" i njegovo ime je izbrisano iz baze podataka ove međunarodne policijske organizacije. Komentarišući ove odluke, preduzetnik je izjavio da su sve optužbe protiv njega u SAD odbačene "uslijed nedostatka dokaza". Tvrdio je i da je raspisivanje Interpolove poternice bilo isključivo politička odluka američkih vlasti.
Ali ga je početkom prošle godine američki FBI stavio na spisak "najtraženijih zločinaca" i da za informacije o njemu nudi 250 hiljada dolara, biznismen je primio u sada već ustaljenom maniru. Ovu situaciju okarakterisao je kao "šou sa poterom, kao u dobra, stara kaubojska vremena". Dodao je tada da se "američko društvo nalazi u problemima do guše: oligarsi i političari pustoše budžet", pa specijalne službe pokušavaju da odvuku pažnju naroda sa ovog problema, izmišljajući kojekakve "horor priče" o ruskoj pretnji.
Sada se u Rusiji provlači priča da je Prigožin, kao “centar moći” nezadovoljan stanjem na ukrajinskom frontu i da ima ambicije da vipe “kontroliše situaciju”. Da li će uspeti u tome šta je naumio, mišljenja su podeljena ali svi se slažu “da ima uticaja i leđa”.