Stručnjaci objavili koji su brodovi ruske mornarice napravili incident na moru i da li predstavljaju vojnu prijetnju.
Da nije bilo intervjua načelnika italijanskog generalštaba admirala Đuzepea Kave Dragone dnevnom listu La Republika, niko nikada ne bi saznao da su brodovi ruske ratne mornarice upali u Jadransko more i navodno nanijeli znatnu štetu.
Ulazak ruskih brodova u Jadransko more, iako su se držali međunarodnih voda i time nisu prekršili ni jedno pravilo pomorskog prava, ipak je označen kao značajna provokacija. Zanimljivo je da su do raspada SSSR-a takve akcije bile gotovo svakodnevne i smatrane su normalnim.
Ruska mornarica samo blijeda sjenka
Današnja ruska mornarica je samo sjenka bivše sovjetske. Ostaci ostataka sa brodova uglavnom starijih od oficira i mornara koji na njima moraju da plove, tvrdi Mario Galić u svom tekstu koji je napisao za Index.hr.
Kako prenosi La Republika, tri ruska ratna broda uplovila su u Jadran 22. jula. Najmoćnija od njih je krstarica Varjag, koja je, između ostalog, naoružana sa šesnaest velikih supersoničnih protivbrodskih raketa P-1000 Vulkan, prvobitno razvijenih za potapanje američkih nosača aviona.
Ali Varjag je zaplovio daleke 1983. godine i pravo je čudo da je uspio da stigne do Otranta. Sve na njemu je odavno zastarjelo, što su Ukrajinci dokazali kada su u aprilu ove godine potopili krstaricu "Moskva“ iste klase. Ako bi Ukrajinci u tome uspjeli, Varjag ne bi imao šanse protiv NATO snaga.
Najdublje u Jadran "utrčao” je razarač Admiral Tribuc, takođe porinut daleke 1983. godine. Pripada klasi Udalo, prvobitno razvijenoj za protivpodmorničke operacije, tako da je relativno bezopasan za sve ostale ratne brodove.
Nova ruska pomorska strategija
Sve ovo se vezuje za novu rusku pomorsku strategiju, koju je Putin potpisao 31. avgusta, a u kojoj se, između ostalog, navodi da je čitav Mediteran područje djelovanja ruske mornarice. Nesumnjivo jeste, pitanje je samo koji brodovi.
Četrdesetogodišnjacima je teško. Jedini nosač aviona Kuznjecov je 2016. jedva stigao do Sirije. Nakon toga je po svemu sudeći otišao na trajni remont. Ni ostatak flote nije u boljoj formi. Možda samo sedam fregata lansiranih od 2014. i desetak korveta.
Treba imati na umu da se ruska mornarica mora "protegnuti“ od Vladivostoka na Tihom okeanu do Murmanska u Barencovom moru i Atlantiku. Baltičko i Crno more nisu manje važni.
Decenijama slušamo kako Rusija sprema da napravi svoj prvi pravi nosač aviona, a modeli su iz godine u godinu sve bolji i bolji. Najavili su nove krstarice na nuklearni pogon (u planu je navodno osam) i, naravno, pokazali prelijepu maketu. Izgradnja novih razarača se više i ne pominje, već samo nove fregate.
Ruska flota je mala, slaba i zastarjela
Tako je cena izgradnje jurišne podmornice Sjeverodvnisk u trenutku porinuća u junu 2010. bila 90 milijardi rubalja ili oko 1,35 milijardi američkih dolara. Nakon toga, troškovi opremanja su porasli za otprilike toliko više prije nego što je predata ruskoj mornarici u junu 2014.
Podmornica Belgorod oborila je rekord u dužini izgradnje. Kobilica je položena davno 24. jula 1992. godine, da bi bila porinuta 24. aprila 2019. Ruskoj mornarici je predata 8. jula ove godine. Procijenjeni troškovi izgradnje veći su od 3 milijarde dolara.
Ruske podmorničke snage su još uvijek u donekle zadovoljavajućem stanju, ali je površinska flota ruske mornarice premala, preslaba i generalno zastarjela (posebno veliki brodovi) da bi ispunila megalomanske želje predsjednika Vladimira Vladimiroviča Putina.
Doduše, prateći običaje hladnoratovske ere, ovakvi događaji, ma koliko bili preuveličani, u zapadnim demokratijama imaju veliku svrhu u senzibilizaciji javnosti da treba povećati budžetska sredstva za oružane snage. A admiral Dragone se dobro sjeća kako je to urađeno.