Svijet

EU DRŽAVA PRIZNALA DA STRAHUJE OD RUSKE OSVETE: Otkrili kako se pripremaju za napad iz Moskve

Autor Kristina Mitrović Izvor mondo.rs

Zvaničnici Letonije rade sve da pripreme zemlju i ljude za napad iz pravca Rusijie.

Izvor: Profimedia

"Letonija strahuje da će joj se Rusija na neki način osvetiti zbog uklanjanja spomenika iz vremena Sovjetskog saveza usled njene invazije na Ukrajinu", rekao je jedan od zvaničnika iz kancelarije Evropske komisije u Rigi. Isti zvaničnik je, pod uslovom da ostane anoniman, rekao za Hinu kako će "Moskva možda napasti letonske objekte, hakovati internet stranice ili na neki drugi način uzvratiti".

Dokument kojim je odlučeno da će se ukloniti spomenici iz sovjetske ere u glavnom gradu Letonije donijet je 12. maja ove godine. Tim dokumentom, poništen je dogovor iz 1994. koji su postigle Rusija i Letonija, a koji se ticao očuvanja nekih spomenika iz vremena SSSR.

Kada je ovaj dogovor poništen, predsjednik litvanskog odbora za spoljne poslove rekao je da "promenjeni geopolitički uslovi znače kako Letonija ne može i neće sačuvati spomenike sovjetske okupacije". Dodao je, međutim, da će Letonija svakako nastaviti da ispunjava preuzete međunarodne obaveze koje se tiču sahrana i groblja.

Isti izvor koji je za Hinu govorio o tome kako se Letonija sada plaši potencijalne odmazde Rusije, rekao je i da već postoje planovi šta će se desiti ukoliko do nekakve osvete dođe. U tom slučaju, kako je objasnio, "žene i djeca bi napustili zemlju, a muškarci bi ostali i borili se, jer je većina od njih već prošla bar nekakvu obuku".

Povratak vojnog roka

Letonija je članica NATO-a što znači da bi napad na nju mogao izazvati i to da je druge zemlje brane. Međutim, prije nekoliko nedelja, letonski ministar odbrane rekao je kako se razmišlja o vraćanju obaveznog vojnog roka jer "zemlja mora biti spremna da se brani ukoliko je Rusija napadne tako iznenada da NATO nema vremena za reakciju".

Ova praksa je u Letoniji ukinuta 2007. godine, ali je tamošnji ministar odbrane Artis Pabriks ipak rekao kako bi građani od 18 do 27 godina mogli da se vrate na režim obaveznog služenja vojnog roka. Letonski predsjednik je rekao da podržava ovakvu inicijativu.

Ova praksa je u Letoniji ukinuta 2007. godine, ali je tamošnji ministar odbrane Artis Pabriks ipak rekao kako bi građani od 18 do 27 godina mogli da se vrate na režim obaveznog služenja vojnog roka. Letonski predsjednik je rekao da podržava ovakvu inicijativu.Pabriks, koji je ujedno i zamjenik letonskog premijera, rekao je da više građana mora da prođe vojnu obuku jer obavještajne službe kažu da bi Rusija mogla da planira napad i izvrši ga iznenada, tako da NATO jednostavno ne bi bio dovoljno pripremljen da ih zaustavi.

"Bez obzira na to što smo NATO članica, najveća opasnost nam prijeti od brzog napada Rusije. Računali smo koliko vojske Rusi mogu da okupe blizu naših granica za jedan ili dva dana, i pošto Alijansi treba vremena da odgovori na takvo nešto, moramo da budemo spremni u svakom trenutku da možemo samo da odbranimo svaki pedalj svoje teritorije", rekao je Pabriks.

On je dodao da bi Letonija u tom slučaju morala znatno da ojača svoje vojne kapacitete, a vraćanje obaveznog vojnog roka bi prvo moralo da prođe kroz državni parlament i da tamo bude potvrđeno. Prvo bi, predviđa Pabriks, bilo 500 dobrovoljaca, a postepeno bi svi letonski muškarci od 18 do 27 godina morali da odsluže 11 mjeseci vojnog roka. Prema njegovim riječima, praksa bi mogla da počne već od 2023. godine.

"Bez obzira na to da li će Rusija pobijediti ili izgubiti u ratu u Ukrajini, ostaće nepouzdan komšija sa imperijalističkim ambicijama u narednih nekoliko decenija", smatra Pabriks. Dodaje da mu je žao što zemlja poput Ukrajine biva zahvaćena ratom, ali da je to "prilika da se Letonija i Evropa bolje pripreme". U tom slučaju, ističe da "Rusi nisu ludi, pa će vidjeti da smo spremni da se branimo, a ako i napadnu, onda ćemo imati dovoljno kapaciteta da odbranimo svoju slobodu".

Iz Kremlja su do sada dolazile prijetnje protiv zemalja Baltika, mada nikada nisu tačno određene niti ispunjene u nekoj velikoj mjeri. Tako je, na primjer, u aprilu rečeno da će Moskva rasporediti nuklearna oružja u regionu Baltika, a iz Estonije su saopštili kako ruska vojska simulira napad protiv te države.

Da nije samo Letonija zabrinuta za to šta će se dalje dešavati s obzirom na geografsku blizinu Rusiji, pokazuje i činjenica da su Finska i Švedska odlučile da pristupe NATO, a Finska čak planira da izgradi zidove duž granice sa Rusijom dok su Estonija i Litvanija povećale broj svojih vojnih vježbi, prenosi Biznis insajder.

Letonski ministar nazvao Ruse teroristima

Iz zvaničnih redova Letonije su sve glasniji pozivi da se pojačaju sankcije protiv Rusije. Letonski ministar spoljnih poslova Edgars Rinkevičs rekao je prije nekoliko dana da bi Rusiju trebalo obilježiti kao "sponzora terorizma".

"Vidimo svu brutalnost ruskih snaga, koje zapravo mnogo liče na ISIS, a njih oduvijek zovemo terorističkom organizacijom. Hajde da zato nazovemo stvari pravim imenom", rekao je on za Politiko.

Dodao je da je "jedini način da se napreduje, udvostručiti napore za izolaciju rusije, ali i poslati još vojne pomoći Ukrajini". On je pozvao zemlje EU da ukinu vize za ruske državljane, sa izuzetkom humanitarnih razloga, i naglasio da "ako osuđujemo Iran, onda isto moramo da uradimo i sa Rusijom".

Tagovi